Maksim iz Viljnusa će uskoro napuniti 22 godine. On je državljanin Litvanije i potiče iz porodice koja govori ruski. Prošle godine je bio pozvan na devetomjesečni vojni rok.

„Imali smo čovjeka u našoj jedinici koji se tuširao svaki drugi dan, i to u najboljem slučaju. A bilo je ljeto. Možete li da zamislite taj smrad?! Ja sam se prao čak dva puta dnevno. Ali, poslije nekoliko nedelja, održali smo mu bukvicu, zajedno sa komandantima“, kaže Maksim koji je služio u pješadijskoj brigadi u gradu Taurage u jugozapadnoj Litvaniji, na granici sa ruskom ekslavom Kalinjingrad.

Njegova sjećanja na to vrijeme zvuče kao milioni drugih priča o služenju vojske u raznim zemljama. Između mladih ljudi različitog porijekla, u smislu njihovog obrazovanja i društvenog statusa - prvo nastaju sukobi. Onda se stvara svijest o tome šta je dužnost, formira se karakter i na kraju vojnog roka svako od njih ima novi pogled na sebe i život.

Vojni rok nije iznenađenje

Mnogi građani Litvanije starosti od 18 do 22 godine od 2026. biće u prilici da steknu slična iskustva. Sa regrutacijom će se početi 2025. a pozivi za služenje vojnog roka trebalo bi da uslijede 2026.

Odluka o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka, koju je 13. juna donio litvanski parlament, Seimas, nije bila iznenađenje. Debata o tome počela je ubrzo nakon ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022.

Litvanija je 2008. četiri godine nakon ulaska u NATO, ukinula vojni rok i u potpunosti prešla na profesionalnu vojsku. Nakon ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim, Litvanija je 2015. postala prva zemlja u Evropi koja je ponovo uvela vojni rok. Međutim, u vojsku su morali samo oni koji su se našli na kompjuterski generisanoj listi, dakle nasumično izbrani. To se dogodilo Maksimu.

Novom odlukom parlamenta zadržava se devetomjesečni vojni rok službe, ali se alternativna služba produžava sa deset mjeseci na godinu dana.

Ubuduće neće biti moguće pohađati univerzitet bez služenja vojnog roka.

Nova vojno-politička realnost

Ljudi na Baltiku se plaše ruske invazije i preduzimaju odgovarajuće mjere predostrožnosti. Planirani dolazak brigade Bundesvera u Litvaniju od 2026. do 2027. doveo je do toga da se ozbiljno preispita odbrambena politika zemlje.

Opšta vojna obaveza, pored profesionalnih vojnika kao okosnice vojske, ima za cilj da pokaže saveznicima Litvanije u NATO da je političko rukovodstvo zemlje ozbiljno u namjeri da učini sve što može da zaštiti teritoriju i suverenitet.

„Prije samo nekoliko godina neki naši političari su govorili da će nas NATO uvijek štititi! Polazilo se od toga da Litvanija, kao mala zemlja, može bez velikih ulaganja u odbranu“, prisjeća se Vaidotas Malinionis, predsjednik jednog udruženja penzionisanih oficira u Litvaniji. „Danas je sve drugačije, to dokazuje odluka o obaveznom služenju vojnog roka“, naglašava on.

Prema njegovim riječima, odluka parlamenta će biti u potpunosti sprovedena do 2028: „Biće neophodna dalja ulaganja u infrastrukturu, uključujući izgradnju kasarni. Ali to je više pitanje vremena nego političke volje“, rekao je Malinionis.

Naravno, Litvanija se i dalje oslanja na pomoć NATO. Tamo je trajno stacionirana jedna borbena brigada NATO, bazirana na Bundesveru. Njeni pripadnici redovno učestvuju u vježbama sa jedinicama drugih saveznika koji se tamo privremeno nalaze.

Maksim i njegova majka - pozitivno o vojsci

„Kada je stigao poziv, nisam htio da idem. Ali danas shvatam da me je vojska promijenila. Odgovorniji sam i organizovaniji, bolje komuniciram sa ljudima i bolje ih razumijem", kaže Maksim.

Njegova majka, 47-godišnja Irina, dodaje: „Možda zvuči čudno, ali moj sin je od služenja vojske druželjubiviji i više cijeni svoju porodicu. Vrijeme koje je proveo van kuće, makar i na kratko, imalo je uticaja." Irina pozdravlja ponovno uvođenje vojnog roka: „Dobro je za zemlju, a dječaci postaju zreliji“.

Zdravstveni problemi potencijalnih regruta

43-godišnji Valentinas, otac 16-godišnjeg Evanasa, stvari vidi drugačije.

„Ja sam bio pod ugovorom u vojsci četiri godine, kao vezista. Ako izbije pravi rat, devet mjeseci obuke, svo to gađanje i bacanje granata neće biti dovoljno da se suoče sa pravim neprijateljem. Profesionalni vojnici će morati snositi sav teret borbe, a ne mladi regruti“, kaže on.

Valentinas smatra da bi za mladiće bilo bolje da završe kurseve u dobrovoljačkim udruženjima iz kojih Litvanija planira da regrutuje osoblje za civilnu zaštitu, patrole i za podršku policiji u slučaju ratnog stanja.

On smatra da vojska nije spremna da se nosi sa novim problemima današnjice:

„Mnoga djeca samo sjede ispred kompjutera i žive u virtuelnom svijetu. To kasnije utiče na sposobnost komunikacije sa kolegama i izvršavanja postavljenih zadataka. Osim toga, ima mnogo djece koja su fizički slabo razvijena ili bolesna. Na kraju krajeva, mnogim đacima nije jasno šta znači dužnost“.

I penzionisani oficir Vaidotas Malinionis priznaje da ima problema sa zdravstvenim stanjem vojnih obveznika, ali on ne misli da je situacija kritična:

„Danas i do 50 odsto nije sposobno za vojsku. Ali prvo, neki od standarda su zastarjeli i treba ih promijeniti, a drugo, ljubitelji kompjuterskih igrica ne moraju da trče kroz šumu sa mitraljezom. Najsposobniji među njima treba da se uključe u komunikacije, sajber ratovanje i dronove“.

Malinionis smatra da bi s obzirom na raznolike potrebe u modernoj vojsci stopa nesposbnih za vojsku mogla da se smanji na 30 odsto.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu