Gdje je granica između dopuštene kritike politike države Izrael i antisemitizma? To se pitanje postavlja u svjetlu rezolucije koju je donio ogranak Lijeve stranke u njemačkoj savezoj zemlji Donja Saska u vezi s izraelskom politikom u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali. "Lijeva stranka Donje Saske odbacuje cionizam koji danas zapravo postoji", naslov je kontroverznog teksta.

Gdje se nalazi ta granica, pitanje je s kojim se Stefanie Schüler-Springorum stalno suočava. Ona je direktorica Centra za istraživanje antisemitizma na Tehničkom sveučilištu u Berlinu i koautorica takozvane Jeruzalemske deklaracije o antisemitizmu (JDA).

Antisemitizam: I stručnjaci raspravljaju o definiciji

Jeruzalemska deklaracija o antisemitizmu, objavljena 2021. godine, protuprijedlog je definiciji Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA) iz 2016. godine. JDA, međunarodna skupina stručnjaka, odgovorila je na ono što su smatrali nejasnim tumačenjem antisemitske retorike i legitimnom kritikom Izraela i cionizma od strane IHRA-e.

Povjesničarka Schüler-Springorum smatra rezoluciju o cionizmu, koju je usvojila Lijeva stranke Donje Saske, "nejasnom" i stoga problematičnom. Ona smatra kako formulacija u naslovu otvara vrata optužbi da niječe pravo Izraela na postojanje.

„Zašto se termin cionizam koristi kada se govori o politici države?“, pita ona u intervjuu za DW, misleći na brojne aspekte cionizma - aspekte nacionalnog pokreta koji je kulminirao osnivanjem države Izrael 1948. godine. 

Kreću li neki iz Ljevice namjerno u sivoj zoni?

„Kada koristite izraz cionizam, prirodno mislite i na sve ljude izvan Izraela koji podržavaju državu", kaže Schüler-Springorum. Stoga ona prebacuje Lijevoj stranci u Donjoj Saskoj da namjerno djeluje u sivoj zoni. Međutim, vodstvo stranke na saveznom nivou, uključujući supredsjedatelje Ines Schwerdtner i Jana van Akena, izričito odbacuju kritiku profesorice iz Berlina.

Dvojac na čelu stranke se jasno distancirao od rezolucije o cionizmu u Donjoj Saskoj. „Ne može biti kompromisa s prijedlozima koji dovode u pitanje same temelje naše stranke“, naveli su u zajedničkoj izjavi.

„Smatram to vrlo vjerodostojnim", kaže Schüler-Springorum. Njih dvoje su, kaže ona, već nekoliko puta komentirali tu temu u određenim prilikama. Ovo, dodaje, nije nešto gdje se iznose samo prazne fraze.

Pokrajinski ogranak Donje Saske sada također ima drugačiju perspektivu o svojim zaključcima, proizilazi iz njihovog odgovora na upit DW-a: „Svjesni smo da se pojam cionizam shvaća drugačije", naveli su u odgovoru.

Politika i ideologije, navode u pokrajinskom ogranku, moraju biti otvorene za kritiku i raspravu. „Istodobno, također prepoznajemo da određene formulacije mogu biti obmanjujuće. Žalosno je kada rezolucija ostavlja dojam pristranosti", navode dalje.

Kritike, posebno od strane židovskih organizacija i udruga, shvaćaju se vrlo ozbiljno i tražit će se rasprave s njima, pišu dalje u izjavi.

Predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj, Josef Schuster, opisao je rezoluciju o cionizmu kao „napad na pravo židovskog naroda na samoodređenje“.

Povjerenik za antisemitizam napušta stranku

Kao odgovor na odluku podružnice Lijeve Stranke Donje Saske, povjerenik za antisemitizam savezne države Brandenburg, Andreas Büttner, podnio je ostavku na članstvo u Lijevoj stranci. Svoju odluku objasnio je za DW, navodeći da je anticionizam u osnovi antisemitski jer dovodi u pitanje pravo Izraela na postojanje. Svako ko odbacuje "stvarno postojeći cionizam" zapravo odbacuje državu Izrael, kaže on. 

Büttner kaže da je godinama pokušavao voditi raspravu unutar stranke. Međutim, na kraju su, prema njegovim riječima, osobni napadi bili odlučujući faktor. Iako pozdravlja činjenicu da vodstvo stranke sada signalizira svijest o problemu, za njega je to prekasno.

Trenutna rasprava dolazi u vrijeme kada Lijeva stranka dobiva na zamahu nakon iznenađujuće dobrog rezultata na saveznim izborima 2025. Gotovo niko prije izbora nije predvidio da će dobiti gotovo devet posto glasova. 

Iako na nedavnim pokrajinskim izborima u Rheinland-Pfalzu i Baden-Württembergu nije uspjela ući u parlament, ipak je značajno poboljšala svoje rezultate, osiguravši 4,4 posto u svakoj državi.

Ponovno oživljavanje Ljevice nakon raskola s BSW

Vjerojatno je to i posljedica novog jedinstva otkako se bivša čelnica Kluba poslanika stranke Sahra Wagenknecht odvojila od Lijeve stranke i osnovala Savez Sahra Wagenknecht (BSW). Time su okončane godine unutarnjih sukoba oko pitanja poput razmještaja njemačkih oružanih snaga u inozemstvu i migracija.

Međutim, ovaj privremeni porast izbornih rezultata uskoro bi mogao biti okončan, sugerira politolog Antonios Souris sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu u intervjuu za DW. "Postoje pitanja gdje unutarstranačke rasprave vode do nepomirljivih stavova." Desetljećima dugi izraelsko-palestinski sukob očito spada u ovu kategoriju", kaže ovaj politolog.

Souris govori o "potencijalu za podjele" koji postoji i u sektoru kulture i na sveučilištima. To bi se moglo pokazati problematičnim za Lijevu stranku u pogledu potencijalnog sudjelovanja u pokrajinskim vladama. U gradu-državi Berlinu, gdje će izbori biti održani u septembru, stranka je u anketama izjednačena sa Socijaldemokratima (SPD) i Zelenima.

Može li vodstvo Lijeve stranke smiriti sukobe na lokalnoj razini?

Do sada realistična nada u trostranačku koaliciju u berlinskoj pokrajinskoj vladi, možda čak i predvođenu Lijevom strankom, mogla bi biti oslabljena obnovljenom raspravom o antisemitizmu.

Politički stručnjak Souris još ne vidi nikakav rasplet: "Uvijek je pitanje mogu li izjave vodstva stranke smiriti sukobe na lokalnoj razini."