1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
KatastrofaEvropa

Ljudi strahuju na obalama Odre i Dunava

Dragoslav Dedović
20. septembar 2024

Smatra se da je najgore prošlo, ali voda kojom je srednjoevropsko područje natopio ciklon Boris sada otiče na sjever i na jug. U Mađarskoj se tek očekuje najgore – u Srbiji se ne očekuju problemi.

Poplavljena ulica i bujica vode kioja je ušla u podrume kuća
Poplavljeno poljsko mjesto GlucholazyFoto: Sergei Gapon/AFP

Broj žrtava katastrofalnih poplava u područjima srednje i jugoistočne Evrope popeo se juče na 23. To javljaju njemački mediji pozivajući se na izvore u Češkoj, gdje je prijavljena još jedna žrtva.

Međutim, osam osoba su zavedene kao nestale, pa bi broj žrtava mogao biti i veći.

Stručnjaci procjenjuju da će trebati godine za sanaciju štete u teško pogođenim područjima.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će za saniranje posljedica poplava u Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj biti izdvojeno deset milijardi evra.

Hamburg – „grad-sunđer“: kako se zaštititi od poplava

02:27

This browser does not support the video element.

Opasnost nije prošla

Pri tom opasnost nije potpuno minula. U Njemačkojse mjesta duž njemačko-poljske granice na rijeci Odri danima pripremaju za moguće poplave.

U Frankfurtu na Odri, Ajzenhitenštatu i Racdorfu za sada je na snazi najniži stepen upozorenja, ali se očekuje porast vodostaja, sa kritičnim periodom sredinom naredne sedmice.

U Frankfurtu na Odri je sinoć učvršćen mobilni zaštitni zid. Grad je otvorio i „vruću liniju“ gdje građani mogu da prijave hitnu situaciju.

Preko rijeke je poljski grad Stubice, a Frankfurt komšijama nudi podršku jer grad na poljskoj strani leži mnogo nepovoljnije nego Frankfurt na njemačkoj obali Odre.

Četrdeset kilometara južno od Frankfurta na Odri, na ušću Nise u Odru, nalazi se Racdorf, mesto koje je teško stradalo u katastrofalnim poplavama 1997. Od tada je dosta urađeno na zaštiti od poplava.

Zid u Frankfurtu na OdriFoto: Benjamin Knight/DW

Sada se ne grade nasipi

Trenutnu situaciju na jugoistoku Evrope je za N1 sažeo generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, rekavši „samo u Hrvatskoj imamo 4.100 kilometara nasipa. U trenutku kad imate najavu ekstremnih prilika, nasipe nije moguće dograditi, ako se to nije napravilo godinama prije.“

On je dodao da po njegovoj procjeni „Mađarska ima dugu tradiciju odbrane od poplava“ i da vjeruje da će se bolje odbraniti od drugih zemalja. Ali smatra da Njemačka, Austrija, Slovenija i Italija imaju velike probleme.

Ogromne količine vode iz srednjoevropskih poplava traže svoj put i Dunavom na jug. Budimpešta je sljedeća metropola koji se bori protiv nadolaska vode.

Prema prognozi hidrometeorološke službe najveći vodostaj Dunava se očekuje u subotu sjeverno od Budimpešte, pri čemu će on biti „šest do deset centimetara niži“ od očekivanog.

Međutim, nadležne službe upozoravaju da će još dugo biti potrebno da se zadrže mjere protiv poplava.

Ipak, slike iz Budimpešte su obišle svijet jer je Dunav već došao do podnožja čuvene zgrade mađarskog Parlamenta.

Vojska učvršćuje nasip kod BudimpešteFoto: Marton Monus/REUTERS

U Srbiji ima mesta u rečnim koritima

Šta ovo znači za sve gradove na Dunavu južno od Budimpešte? U Srbiji se ne očekuje da će vodostaj Dunava dostići nivo koji uključuje vanrednu odbranu od poplava.

U nizu vojvođanskih gradova biće uvedene redovne mjere odbrane od poplava, dok se u Beogradu očekuje tek blaži porast vodostaja.

Srpski hidrometeorolozi naglašavaju da je višemjesečna suša u Srbiji bila sreća u nesreći jer su ispražnjena korita rijeka bila u stanju da prime veću količinu vode.

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu