Kampanja je u punom jeku. Funkcioneri vladajuće Srpske napredne stranke obilaze teren. Svuda je prisutno lice predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Za to vrijeme, opozicione i studentske grupe nastoje da politički artikulišu proteste.

Cilj je osvojiti glasove oko 250.000 birača naizborima u nedjelju 29. marta u deset opština u Srbiji: Aranđelovca, Bajine Bašte, Bora, Kladova, Knjaževca, Kule, Lučana, Majdanpeka, Sevojna i Smederevske Palanke.

To će biti poslednji redovni izbori ove godine. Ali iako su lokalni, njihov značaj prevazilazi lokalni nivo zbog predstojećih parlamentarnih izbora.

Promjena raspoloženja u biračkom tijelu?

Politikolog Aleksandar Ivković ukazuje da dobar rezultat na ovim izborima donosi psihološku prednost:

„Kao u sportu na kraju krajeva – ako se postigne neki dobar rezultat u prvom dijelu utakmice, onda ta strana ulazi s nekom psihološkom prednošću u drugi dio. Ja bih rekao da se to isto očekuje sada, u smislu da je vlasti cilj da ostvari rezultat 10:0“, kaže Ivković. 

S druge strane, ukoliko bi antirežimske snage ostvarile pobjedu ili makar pat-rezultat – kao u Kosjeriću prošle godine gdje je razlika bila stotinak glasova – to bi stvorilo potpuno novu političku dinamiku.

„Ako bi se to desilo", kaže Ivković, „onda bi ova druga strana bila ohrabrena“.

Profesor Fakulteta političkih nauka, Dušan Vučićević, očekuje da pad podrške SNS-u, u zavisnosti od mjesta, bude od pet do 10 odsto – što bi se, kaže, prelilo na drugu stranu.

„Za promjenu raspoloženja u biračkom tijelu važni su padovi podrške SNS-u i njenim partnerskim strankama koje su sada sve u jednom bloku, i rast podrške antirežimskim listama. Dosta će se voditi računa o tome, jer će se na tome projektovati promena raspoloženja u biračkom tijelu i rezultati potencijalnih parlamentarnih izbora“, kaže Vučićević.

Kako protiče kampanja?

Predsjednik države Vučić bio je na mitingu u gotovo svakom od mjesta, a tamo gdje nije stigao, zamijenili su ga razni funkcioneri SNS-a. Predstavnici vlasti najavljuju infrastrukturne projekte i investicije, dok podaci sa Portala javnih nabavki pokazuju da su u prethodna dva mjeseca uložili u puteve u tim mjestima oko 1,2 milijarde dinara.

Istovremeno, organizacije civilnog društva i opozicija ukazuju na nepravilnosti. Centar za istraživanje i transparentnost (CRTA) navodi tako da je od ukupno 43 liste koje izlaze na izbore u tim opštinama, čak 19 „fantomskih“, odnosno spornih lista. 

Opozicija navodi i neke druge nepravilnosti. Tvrde da je u Bajinoj Bašti Milan Radoičić, glavni osumnjičeni za napad u Banjskoj 2023, lično prijetio privrednicima iz tog mjesta da će izgubiti poslove ako svoje zaposlene koji su potpisali za listu opozicije ne spriječe da izađu na izbore tako što će im zaprijetiti da će dobiti otkaz.

Kula je bila svjedok raznih nasilnih incidenata, pa i prijetnji smrću, dok se u Knjaževcu vodi borba ko će biti broj jedan na listiću, jer iz antirežimske liste tvrde da su prvi predali potpise, ali se i Naprednjaci bore za to mjesto.

Ima i mjesta gdje se dovodi u pitanje tačnost biračkih spiskova.

Nadprosječna podrška vladajućima – uz izuzetke

Sagovornici Dojče velea upozoravaju da rezultati na ovim lokalnim izborima ne moraju u potpunosti da odražavaju stanje na nivou čitave Srbije. Profesor Vučićević podsjeća da popis iz 2022. pokazuje da je uglavnom riječ o sredinama sa starijim stanovništvom i drugačijom obrazovnom strukturom u odnosu na republički prosjek.

A ako se pogledaju rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine, uočava se da je u većini tih sredina bila natprosečna podrška vladajućoj stranci. Uz pojedine izuzetke:

„Tu su Bor i Sevojno koji se u određenoj mjeri preslikavaju na Srbiju“, kaže prof. Vučićević. „U Boru je građanska opozicija imala oko 25 odsto, što je sličan rezultat onome na nivou cijele zemlje, a u Sevojnu je imala oko 26 odsto. U ostalim opštinama, građanska opozicija je imala oko 15 procenata.“