Vjerovatno se niko u Mađarskoj, a ni Čadu ne bi uvrijedio na konstataciju da mnogi stanovnici ne bi odmah našli drugu zemlju na mapi. Nije ni čudo, jer prilično mala Mađarska i ogromni, ali mnogo rjeđe naseljeni Čad, do sada nisu imali mnogo veze jedno sa drugim. Nemaju ni razmijenjena diplomatska predstavništva.

Ipak, od prošle jeseni, u odnosima između dvije zemlje došlo je do pomaka: Mađarska će u Čad da pošalje 200 vojnika, kao i razvojnu i humanitarnu pomoć.

Državna organizacija „Mađarska pomaže" početkom godine otvorila je svoje prvo predstavništvo u Africi – u Ndžameni, prestonici Čada.

Kancelariju će voditi ozbiljan profesionalac, kaže u intervjuu za DW Andraš Rat iz Njemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP): „Naravno da zavisi od toga koliko novca je na raspolaganju. Ali civilna misija ima potencijal da napravi značajan doprinos."

Međutim, u vezi sa vojnom misijom, postavlja se više pitanja.

Izbjeglice u Čadu u teškoj situaciji

Ministar odbrane Mađarske Kristof Salaj-Bobrovnički pohvalio je Čad oktobra 2023. kao „jedinu stabilnu državu u regionu", a zatim odmah upozorio na posljedice destabilizacije:

„Ako i Čad postane nestabilan, mogli bismo da vidimo brane pucaju i još stotine miliona migranata krenu ka Evropi."

„Stotine miliona" je preuveličavanje, ali Čad je primio oko 1,1 milion izbjeglica, više i od bilo koje druge afričke zemlje u odnosu na svojih 18 miliona stanovnika. Polovina njih dolazi iz susjednog Sudana.

Prema UN, više od mjesec dana, nikakva humanitarna pomoć nije stigla istočni Čad koji se graniči sa Darfurom, kriznim regionom Sudana.

Koliko je zaista stabilan Čad?

Pored situacije sa izbjeglicama, u Čadu postoje i drugi problemi. Za 6. maj su zakazani izbori. Bezbjednosna situacija se dodatno pogoršala od ubistva opozicionog političara prije dvije nedelje.

Posmatrači strahuju da bi privremeni predsjednik Mahamat Debi mogao da pretvori Čad u diktaturu. Do sada je Debi – za razliku od vođa puča u Nigeru, Maliju i Burkini Faso – bio lojalni saveznik Zapada, uključujući bivšu kolonijalnu silu Francusku.

Međutim, u januaru je bio u Kremlju, a Mađarska je ponekad više proruski orijentisana nego što se to sviđa ostatku EU.

Čadski politikolog Evariste Ngarlem Tolde smatra da Mađarska sa misijom ima na umu samo sopstvene ciljeve:

„Teško je zamisliti da bi Francuska mogla da podrži prisustvo Mađara u Čadu. Isto važi i za Rusiju, koja je takođe odlučila da podrži stabilizaciju Čada", kaže Tolde u intervjuu za DW. „Mađarsko prisustvo u Čadu lako se može objasniti ciljem da smanji broj izbjeglica koje joj nameće EU."

Ipak, Čad ostaje centralna zemlja u geopolitičkim interesima Pariza, Budimpešte i Brisela.

„Čad je pomalo bolna tačka za Evropsku uniju", kaže Ulf Lesing, koji vodi projekte njemačke Fondacije „Konrad Adenauer" u regionu Sahela.

Dok EU često kritikuje vojne režime u Maliju, Nigeru i Burkini Faso, nema kritika prema Čadu uprkos deficitima u oblastima demokratije i ljudskih prava. Ipak, Lesing kaže za DW: „Svakako ima smisla stabilizovati Čad jer je zemlja toliko važna za Centralnu Afriku, okružena susjedima u kojima se Rusija širi."

Sa 200 vojnika u ogromnoj zemlji

Pitanje je samo šta se može postići sa dvjesta mađarskih vojnika u Čadu. „Mislim da niko realno ne može da očekuje da se nešto da uradi sa dvjesta ljudi u zemlji koja ima površinu od 1,2 miliona kvadratnih kilometara", kaže Rat. „Uzimajući u obzir samo obim misije, ona praktično nema šanse da izvrši značajne promjene."

Jer, čak ni francuske oružane snage sa znatno većim kontingentom nisu u stanju da bitno stabilizuju zemlju. Francuska u Čadu ima više od hiljadu vojnika, koji su prebačeni iz Malija i Nigera, pod pritiskom tamošnjih hunti.

Zašto Mađarska ide baš u Čad?

Misija će biti pokrenuta kada se obave još neke bilateralne formalnosti. Stoga je nejasno da li će operacija početi prije ili poslije izbora u Čadu 6. maja. U svakom slučaju, to bi bilo prvi put da Mađarska pošalje čitave jedinice u Afriku u potencijalno opasnu misiju – i to bez međunarodnog mandata.

Šta su, dakle, motivi Mađarske osim navodno pomenutog sprečavanja migracije?

Andraš Rat takođe nema suvislo objašnjenje za ovo – samo teoriju sa kojom se, kako kaže, često susreće: Vezana je za završetak misije NATO u Avganistanu 2021. u koju su bili uključeni i mađarski specijalci i koji od tada mogu da vježbaju samo na „suvo".

„Da bi se među specijalcima zadržala ova vrsta sposobnosti, potrebne su prave operacije u pravim okruženjima. Ovo u suštini ima smisla, ali ne objašnjava zašto baš Čad", rekao je istraživač DGAP u intervjuu za DW.

Tajanstvena misija gospodina Orbana juniora

Dodatne iritacije izaziva jedna osoba: među mađarskim diplomatama koji su posljednjih mjeseci nekoliko puta pregovarali u Ndžameni bio je i Gašpar Orban – sin premijera Viktora Orbana.

On ima samo 32 godine, ali njegov članak na Vikipediji na engleskom navodi karijere u fudbalu, religiji, vojsci, a sada i diplomatiji. On je jedan od rijetkih Mađara koji je studirao na britanskoj vojnoj akademiji Sandhurst.

Nejasno je kakvu će ulogu Orbanov sin imati u misiji u Čadu. Iz perspektive stručnjaka za bezbjednost Rata, tu se postavlja niz pitanja – na primjer, o rizicima slanja poznate ličnosti poput premijerovog sina u takvu operaciju.

Na kraju, da li se radi i o njegovoj ličnoj karijeri? Prema Ratu, ovo je barem „jedno od mogućih objašnjenja".