Dodir je dobar – tako kaže nauka. Istraživači iz Bohuma, Dujzburga, Esena i Amsterdama su za anlaizu imali pristup podacima od više od 10.000 ljudi. U skladu s tim, dodir ima suštinski pozitivan efekat na naše zdravlje - pod uslovom da je sporazuman i da se doživljava kao prijatan.

Prije svega - prema rezultatima analize - dodiri su pogodni za ublažavanje bolova, depresije i anksioznosti. Najjači pozitivni efekti primijećeni su kod ljudi koji pate od ovih simptoma.

Manje neurotransmitera koji izazivaju stres u mozgu

Neurobiološko objašnjenje: Područje mozga gdje se obrađuju kožni i taktilni osjećaji direktno je povezano sa amigdalom - područje gdje se pojavljuju i obrađuju strahovi. Dodir prigušuje oslobađanje supstanci koje izazivaju stres i reakcija na stres se smanjuje.

„Ovo stvara dio blagostanja i opuštanja“, kaže profesor Martin Korte, neurobiolog sa Tehničkog univerziteta Braunšvajg u intervjuu za ARD GESUND. Osim toga, kroz prijatan kontakt sa kožom, oslobađa se manje hormona stresa adrenalina i norepinefrina – ljudi se smiruju, puls im opada i krvni pritisak mjerljivo pada.

Dodir spašava živote

Dodirivanje je apsolutno neophodno za preživljavanje prijevremeno rođenih beba. Njihovi respiratorni organi su još nezreli i disanje može da prestane i do 20 puta u satu. Tada pomaže dodir na tabanima ili na bočnoj strani kičme - i ponovo počinju da dišu.

U odjeljenju intenzivne njege prijevremeno rođenih na klinici Asklepios Sjever u Hamburgu, tim predvođen pedijatrom i ljekarkom intenzivne njege Suzane Šmitke čini sve da do takvih pauza u disanju uopšte ne dođe. Najvažnije je da djeca što češće leže na očevim ili majčinim grudima, a ne u inkubatoru. Čak i ako je ovo povezano sa određenim rizikom za prijevremeno rođene bebe koje su pričvršćene za brojne dovodne cijevi.

U odjeljenju intenzivne njege prijevremeno rođenih novorođenčadi u Hamburgu, koncept ranog i opsežnog dodirivanja djece, ponekad težine svega nekoliko stotina grama, mogao je značajno da smanji broj hitnih slučajeva. „Zato što se situacija očigledno toliko stabilizuje i takođe daje ritam da djeca jednostavno dišu mnogo bolje", kaže Suzane Šmitke.

Dodir stvara vezu

Kontakt sa kožom takođe podstiče blisku vezu između roditelja i djeteta. "Kengur" je danas široko priznata metoda nošenja novorođenčeta - što bliže tijelu. U prvim nedeljama i mjesecima, intenzivan dodir mališana postavlja kurs za zdrav rast - kako fizički tako i psihički.

„Ležanje na koži roditelja satima vidljivo poboljšava živote djece", kaže Suzane Šmitke. Bliski kontakt takođe osigurava da su djeca opremljena zaštitnim kožnim bakterijama svojih roditelja. A osnova za zdrav mikrobiom u crijevima – dobre bakterije, gljivice i virusi – postavlja se u prvoj fazi života, uključujući dodir i kontakt koža na kožu sa roditeljima.

Hormon maženja ima pozitivne zdravstvene efekte

Bohumska analiza takođe dolazi do zaključka da odojčad i mala djeca prvenstveno imaju koristi od kontakta koža na kožu sa roditeljima. Dodiri bolničkog osoblja, na primjer, nisu bili tako efikasni.

Za odrasle, s druge strane, kaže psiholog i autor studije Julijan Pakhajzer, nema velike razlike da li se kontakt dešava između poznanika ili stranaca, a primjer je recimo masaža. Glavna stvar je da se stimuliše proizvodnja hormona maženja oksitocina. A učestalost dodirivanja je takođe važnija od trajanja.

Vaš sopstveni dodir ne pomaže - pomažu roboti

Maženje samog sebe ne funkcioniše, kaže neurobiolog prof. Martin Korte. Nasuprot tome, dodir robota, plišanih životinja ili jastuka za grljenje ima vidljivo pozitivan efekat na naše blagostanje, iako ne tako snažan kao dodir od čovjeka. Martin Korte to objašnjava time što ljudi reaguju na dodir sve dok je nježan i sličan ljudskom dodiru. I veoma važno: kontakti robota ne smiju biti predvidljivi u svakom detalju.

Prilika za staračke domove?

Psiholog iz Bohuma Julian Pakhajzer vidi ove rezultate kao veliku priliku. S obzirom na starenje društva i stalni nedostatak medicinskog osoblja, ovakva pomagala su dobar dodatak za poboljšanje blagostanja i zdravlja štićenika u staračkim domovima, na primjer.

Ali ako imate priliku da s vremena na vrijeme zagrlite prijatelje ili članove porodice, on vam savjetuje da to učinite. Ne samo tako, već i iz zdravstvenih razloga.

Autorka: Birgit Augustin NDR