"Tokom dvodnevne posjete francuskog predsjednika Emanuela Macrona Srbiji, koja završava ovog utorka, u središtu pažnje iz srpskog ugla gledano nije politika, već ekonomija. To ne čudi jer u političkom smislu gost iz Pariza trenutno nema mnogo toga za ponuditi. Dok je u najmanju ruku formalno i dalje najvažniji vanjskopolitički cilj srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića njegovu zemlju uvesti u EU, Macron spada u najizrazitije protivnike prijema novih članica. On na proširenje EU na zemlje Zapadnog Balkana gleda kritički jer, kako kaže, EU se mora najprije reformirati i promijeniti svoje procese odlučivanja. I veliki broj Francuza odbija prijem zemalja Zapadnog Balkana u EU. Član 85 Ustava predviđa da Francuzi na referendumu smiju odlučivati o tome da li žele nove zemlje članice u EU. Predsjednik može izbjeći referendum samo ako osigura dvotrećinsku većinu u Parlamentu za prijem nove članice. I zbog toga Macron ne žuri", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. Macron je, podsjeća ovaj list, još prošle godine rekao da prijem Srbije u EU 2025. godine neće biti "automatski".

Isplatili se stremiti dogovoru sa Kosovom?

"S ovim preduvjetom je Macron u ponedjeljak sletio u Beograd s namjerom da relaksira napete odnose sa Srbijom", piše FAZ. List dodaje da od 2001. godine ni jedan francuski predsjednik nije boravio u posjeti Srbiji. "Za razliku od tadašnjeg predsjednika Jacquesa Chiraca, Macron ne osjeća obavezu prema starom vojnom savezništu dvije zemlje. On tokom svoje posjete nastoji i posredovati u sukobu između Srbije i Kosova. Za razliku od Berlina, Macron ne odbija razmjenu teritorija između dvije zemlje. Promjene granica se doduše moraju dobro ispitati, ali u osnovi ne postoji otpor, može se čuti u Parizu. U Beogradu su naravno čuli da Pariz umjesto o "perspektivi članstva" za zemlje Zapadnog Balkana govori još samo o "partnerstvu". Isplati li se onda, pitaju se u Beogradu, stremiti dogovoru sa Kosovom ako nagrada, kojoj se nadaju u formi pribiližavanja i kasnijeg članstva u EU, postaje sve manje vjerojatna? Beograd stoga nastoji u najmanju ruku izvući ekonomski maksimum iz Macronove posjete", piše FAZ.

U potrazi za njegovateljima sa Balkana

"Kada je riječ o njegovateljima, stanje u Njemačkoj nije baš najbolje: Do 40 000 njegovatelja nedostaje trenutno za adekvatnu skrb osoba koje imaju potrebu za njegom. Kako bi se prevazišao nedostatak Velika koalicija u Berlinu je donijela niz mjera. U ponedjeljak (15.07.) je ministar zdravstva Jens Spahn boravio na Kosovu. Njemačka vlada želi sa Balkana dovesti veliki broj njegovatelja u zemlju", piše Berliner Zeitung.

Spahn je, navodi dalje ovaj list, na Kosovu sa svojim kosovskim kolegom, ministrom zdravstva Uranom Ismajlijem, potpisao ugovor o vrbovanju njegovatelja. "Posebice na Kosovu i u Albaniji postoji dobar potencijal mladih stručnjaka. Tamo je obrazovanje njegovatelja daleko bolje nego što mi mislimo", rekao je Spahn nedavno, prenosi Berliner Zeitung. 

"Povjerenik njemačke vlade za pitanja njegovatelja Andreas Westerfellhaus je pozdravio napore koje Spahn ulaže. To da će ovaj korak vjerojatno izazvati nedostatak njegovatelja na Kosovu, Westerfellhaus je priznao. „Njegovatelji bi međutim u Njemačkoj možda mogli dobiti kvalifikacije za budućnost Kosova", rekao je on. Njemačko-kosovska škola za njegovatelje u Prištini - koja je za mnoge odskočna daska za Srednju Europu - je popunjena iako obrazovanje tamo košta 5.000 eura što je za kosovske prilike malo bogatstvo", piše Berliner Zeitung.

List dalje navodi da je Spahnovo putovanje s ciljem regrutiranja njegovatelja dio programa kojim njemačka vlada pokušava popuniti nedostatak njegovatelja. "Vlada između ostalog planira uvođenje minimalne plaće za njegovatelje. "Dobrih 14 eura po satu bi to već moralo biti", izjavio je Spahn. To odgovara bruto plaći u visini od oko 2.500 eura mjesečno", piše Berliner Zeitung.

Njemačkoj nedostaje 50 000 do 80 000 njegovatelja

Frankfurter Allgemeine Zeitung također piše o posjeti ministra zdravstva Jensa Spahna Kosovu: "Vlada čini neke stvari kako bi smanjila nedostatak medicinskih radnika: Biti će otvoreno više mjesta za obrazovanje njegovatelja, 5000 pomoćnika njegovatelja treba biti prekvalificirano u njegovatelje, boljim plaćanjem treba učiniti ovu profesiju atraktivnijom. No samo to nije dovoljno da bi se smanjio nedostatak. Ministar zdravstva Jens Spahn kaže: "Pokušavamo sve, ali s obzirom na veliku potrebu od 50.000 do 80.000 njegovatelja neće ići bez radne snage iz inozemstva." Zbog toga njemačka vlada pojačano traži njegovatelje u inozemstvu, u Aziji, Južnoj Americi, ali prije svega ujugoistočnoj Europi gdje se brojni mladi ljudi nadaju boljem životu u Njemačkoj", piše FAZ..

"U kafiću Tartine u srcu Prištine Spahn je sreo desetak mladih učenika koji se obrazuju za njegovatelje i koji se spremaju za posao u Njemačkoj. On ih je pitao o njihovim ciljevima i željama i da li im teško pada napustiti domovinu. S jedne strane da, s druge strane ne, glasi odgovor. Ipak šansa koja im se pruža nadilazi sve drugo: 2000 eura mjesečno na početku za pomoćnike njegovatelja i 2.500 eura nakon priznavanja diplome. To je mnogogostruko više od kosovske plaće za njegovatelje, a to su jaki argumenti i za porodice na Kosovu koje od novca poslanog sa sjevera dobijaju pomoć za preživljavanje", piše FAZ. 

"Zahvaljujući ovoj kratkoj posjeti, koja je počela u ponedjeljak jutro razgovorom sa kosovskim premijerom Ramušem Haradinajem, Spahn može popraviti i svoj prije siromašan međunarodni bilans kada je riječ o susretima sa sztanim političarima i posjetama inostranstvu. Na poziciji ministra zdravstva se ipak ne kreće tako mnogo na svjetskoj pozornici, tu je tek sastanak na ministarskom nivou G-7 u Parizu ili godišnja konferencija Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi. Ipak nešto malo međunarodnog sjaja pomaže kada je riječ o raspodjeli drugih pozicija u vladi", piše FAZ navodeći da je Spahn odbacio sumnje da vrbuje radnu snagu s mjesta gdje je ona hitno neophodna. "S dobrim razlogom razgovaramo sa Kosovom, a ne sa Srbijom ili Rumunijom", rekao je Spahn. Stanovništvo Kosova je najmlađe u Europi sa prosječnom starošću od 27 godina, Nijemci su u prosjeku oko 20 godina stariji i time metuzalimi u Europi", piše FAZ.  

Priredila: Zorica Ilić 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android