"Nikada ranije nismo bili toliko blizu da postignemo sporazum, ali još uvijek postoji nekoliko važnih koraka koje moramo napraviti", rekao je grčki premijer Alexis Tsipras pred članovima Centralnog komiteta njegove stranke SYRIZA. Grčka i Makedonija su već mjesecima na dobrom putu da riješe spor spor oko imena koji se vodi još od 1991. godine. „Ilindenska Republika Makedonija", novi je prijedlog pošto sa dosadašnjim prijedlozima Sjeverna Makedonija ili Nova Makedoija nisu u potpunosti bile zadovoljne obje strane.

Novo ime se na pregovaračkom stolu našlo za vrijeme samita EU u Sofiji gdje su se sastali premijeri ove dvije zemlje. Makedonski premijer Zoran Zaev, pozivajući se na Ilindenski ustanak, predložio je ime i saopštio da je njegova vlada dala zeleno svjetlo. Ovaj narodni ustanak protiv Otomanskog carstva 1903. godine je izbio u Kruševu na području današnje Republike Makedonija. Osmanlije su ovaj ustanak ugušile u krvi. Državni praznik, 2. august, u Makedoniji podsjeća na ovaj istorijski događaj.

Grci manji optimisti

Za razliku optimizma koji izražavaju premijeri, reakcije na strani Grka su umjerene. „Više imam osjećaj da se jednostavno radi o još jednom prijedlogu samo kako bi u stranu bio potisnut drugi naziv", izjavio je za Deutsche Welle grčki novinar Georgios Toulas. U svakom slučaju, ime će prihvatiti samo oni Grci koji su zainteresovani za rješenje spora.

Jedan od tih Grka je 25. godišnji student Nikos Sykas. Za razliku od većine njegovih sunarodnjaka on nema problema s tim ako Makedonija i ubudućnosti bude  dio imena bivše jugoslovenske republike.  On smatra da naziv „Ilindenska Republika" nije pravo rješenje. „Na taj način se na sporedna vrata vraća nacionalizam što će izazvati tenzije na grčkoj strani". Grčka predbacuje Makedoniji da uz pomoć grčke istorije stvara vlastiti nacionalni identitet.

Navodni pomak s mrtve tačke ne nailazi na kritike samo među Grcima. Bugari također obilježavaju Ilindenski ustanak. Bugari to vide kao neku vrstu ranog rađanja njihove nezavisnosti i mala je vjerovatnoća da će biti saglasni sa ovim nazivom kojim se želi riješiti dugogodišnji spor između Grčke i Makedonije. Atina nije jedina koja optužuje Skoplje za krađu kulture. Sofija također sumnja u postojanje specifične makedonske kulture i istorije.

Da li postoje šanse za postizanje rješenja?

Bez obzira na jednu vrstu suzdržanosti Skoplje i Atina smatraju da je napravljen važan korak u rješavanju spora. Međutim, da bi Grčka u potpunosti bila zadovoljno, potrebno je da Makedonija promijeni ustav, što je do sada Zaev kategorički odbijao. Osim toga bi trebao biti održan i referendum. Iako veliki broj Makedonaca želi, što je prije moguće postizanje dogovora sa Grcima, trenutno je nejasno da li bi ipak glasali za promjenu imena države.

Tsipras će također morati uložiti velike napore kako bi novo ime bilo po ukusu ideoloških tvrdolinijaša. Sljedeće godine se u Grčkoj održavaju izbori i za premijera je mnogo u igri. Njegov kunkurent, konzervativni Kyriakos Mitsotakis, je prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja trenutno ispred Tsiprasa kojem je opala podrška stanovništva jer je uprkos predizbornim obećanjima, iznenada podržao politiku štednje donatorskih zemalja u okviru krize eura. On trenutno pokušava da uspjehe pripiše sebi i u svoju korist. Približavanje sa balkanskim zemljama, što Grčka često zanemaruje, dio je te strategije.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android