1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Trnovit put do sporazuma

Spiros Moskovou
14. juni 2018

Dvije zakašnjele nacije Balkana – Grčka i Makedonija – već više od 25 godina svojim sporom oko imena nerviraju EU i međunarodnu zajednicu. Rješenje je čini se pronađeno, ali se spor ipak nastavlja.

Proteste vor dem Parlament in Skopje gegen Einigung Mazedoniens mit Griechenland im Namensstreit
Foto: Getty Images/AFP/R. Atanasovski

Prema grčkom tumačenju, Republika Makedonija, koja je nastala nakon raspada bivše Jugoslavije, ne smije da nosi to ime bremenito istorijom. Makedonija je od antičkih vremena grčka i uz to još domovina heroja Aleksandra Velikog.

A prema makedonskom mišljenju, mala multietnička republika može i te kako da se kiti tim prelijepim imenom. Ona je takođe nasljednica Aleksandra Velikog, što dokazuju brojne monumentalne zgrade u antičkom stilu koje su napravljene u glavnom gradu Skoplju.

Od ove sedmice, obje strane pokušavaju da vode modernu politiku, bez istorijskih udžbenika. Nakon višemjesečnih pregovora, grčki premijer Aleksis Cipras i njegov makedonski kolega Zoran Zaev saopštili su da je dogovoreno kompromisno rješenje „Republika Sjeverna Makedonija". To je sada ta čarobna formula, mada su je obje strane već bile odbile, tokom posljednjih nekoliko decenija. Pored toga, makedonska strana će amandmanom izbrisati sve dijelove ustava koji, prema mišljenju Atine, podrazumijevaju teritorijalne zahtjeve. A grčka strana bi trebalo da konačno otvori put za ulazak Sjeverne Makedonije u NATO i otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.

Slučaj od „nacionalnog značaja"

To je zasluga ljevičara Ciprasa i socijaldemokrate Zaeva, koji su, uprkos protivnicima, nacionalistima u objema zemljama, napravili ozbiljan pokušaj da se prevaziđe taj anahroni, politički i ekonomski kontraproduktivan spor oko imena. Grčkoj je bilo vrijeme da, kao dugogodišnja članica NATO i EU, preuzme odgovarajuću konstruktivnu ulogu faktora stabilnosti u regionu. A Makedoniji, koja se neprestano bori sa ekonomskim problemima i trzavicama između albanskog i makedonskog stanovništva, hitno je potrebna integracija u strukture EU i NATO.

Spiros Moskovou

Međutim, još postoje brojne prepreke. Makedonski predsjednik Ivanov, koji dolazi iz redova konzervativnog VMRO, već je odbacio kompromis. Tome treba dodati i neizvjesnost referenduma na kojem će na jesen Makedonci glasati o sporazumu sa Grčkom. Ali i u Atini neumoljive patriote planiraju demonstracije protiv „rasprodaje" imena Makedonija. Panos Kamenos, desničarski populistički koalicioni partner Ciprasa, već je najavio da će njegova stranka glasati protiv kompromisa sa Makedonijom.

To znači da su Ciprasu potrebni glasovi opozicije u parlamentu, jer njegova ljevičarska Siriza nema većinu. Lider konzervativne Nove demokratije Kirijakos Micotakis – prema anketama budući grčki premijer – optužio je Ciprasa zbog sporazuma sa Makedonijom i nazvao ga „nacionalnim ignorantom". Grčke stranke po ko zna koji put podsjećaju na razlike između država, slučaj podižu na nivo „nacionalnog" i tako rade protiv stvarnih interesa nacije. Put do grčko-makedonskog sporazuma i dalje će biti neravan.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi