Francuski predsjednik Emanuel Makron je izjavama već pokrenuo javnu raspravu o predstojećem nacrtu zakona protiv takozvanih „separatističkih" pretnji. Zvaničnici kažu da su zakonom obuhvaćene različite grupe, uključujući i bijele rasiste.

Ali, mnogi posmatrači smatraju da je očigledno usmjeren na islamistički ekstremizam. Zbog toga je zakon pokrenuo oštre kontroverze, iako je glasanje o njemu predviđeno za naredne sedmice.

Dok neki pozdravljaju vladine „anti-separatističke napore" i kažu da je odgovarajući zakon odavno bio potreban, vođe francuske muslimanske zajednice, koja broji otprilike šest miliona ljudi – najveće u zapadnoj Evropi – strahuju od nepravednog tretmana.

„Pri kraju smo prvog Makronovog mandata. A sa svakim izborima se postavljaju ista pitanja o muslimanima i finansiranju muslimanskih bogomolja", rekao je Džavad Bašari, direktor Kolektiva protiv islamofobije u Francuskoj. Na Bašarijev račun se s vremena na vrijeme čuju optužbe da je povezan sa Muslimanskom braćom.

Pravo na bogohuljenje

Makron bi trebalo da se obrati naciji u petak, samo nekoliko dana nakon što su dvije osobe izbodene nožem ispred bivšeg sjedišta satiričnog lista „Šarli Ebdo" – i dok je u toku suđenje zbog terorističkih napada 2015. na taj francuski nedjeljnik i jevrejski košer supermarket.

Očekuje se da će se budućim zakonom suzbijati inostrano finansiranje džamija i privatnih vjerskih škola, zabraniti dolazak stranih imama, pojačati nadzor nad udruženjima i pojedincima osumnjičenim za „separatizam" i zabraniti pojave koje ugrožavaju rodnu ravnopravnost, uključujući „potvrde o nevinosti" prije braka za muslimanske žene.

„Ne postoji nekompatibilnost između toga što ste musliman i (francuski) državljanin", rekao je nedavno francuskom radiju ministar unutrašnjih poslova Žeral Darmano, inače unuk muslimanskog imigranta.

Cilj zakona je da napadne „francuske neprijatelje" – terorističke, ali i političke grupe koje prijete „francuskom modelu slobodnog izražavanja, našem načinu života i načinu na koji učimo svoju djecu", rekao je Darmano.

I Makron je pozvao na zaštitu nacije od separatističkih snaga. U vezi sa humorom kakav gaji „Šarlij Ebdo", koji satirično oštro proziva i islam i hrišćanstvo i druge religije, Makron je branio „pravo na bogohuljenje".

„U Francuskoj nikada neće biti mjesta za one koji pokušavaju da nametnu svoj zakon, često u ime Boga, ponekad uz pomoć stranih sila", rekao je predsjednik Francuske.

Duboke podjele

Mnogi predsjednici su pokušali da islamu daju francuski pečat kako bi velika i raznolika muslimanska zajednica u zemlji bila u skladu sa sekularnim vrijednostima republike. Makron tu nije izuzetak, ali još uvijek nije ostvario obećanja o stvaranju „francuskog islama". Predstojeći zakon bi mogao da bude prvi korak u tom pravcu.

Ispitivanje javnog mnjenja ovog mjeseca pokazuje da mnogi Francuzi to podržavaju. Više od tri četvrtine ispitanika podržalo je zakon protiv separatizma, iako je gotovo polovina zabrinuta da bi to moglo produbiti podjele u zemlji.

Još jedno nedavno istraživanje javnog mnjenja pokazalo je da oko 74 odsto muslimana mlađih od 25 godina tvrdi da svoju vjeru stavlja ispred Francuske Republike.

„Ne budimo naivni", rekao je nedavno bivši socijalistički premijer Manuel Vals za francuske novine, izdvajajući dvije posebno konzervativne islamske grupe. „Prava tema je bitka protiv političkog islama Muslimanske braće i salafista."

Politički komentator Aleksander del Val se slaže s njim. On je koautor knjige „Projekat" objavljene prošle godine u kojoj se opisuje navodna težnja Muslimanske braće da se infiltriraju i osvoje Zapad.

„Predsjednik Makron je razumio da mora da ojača zakon i sistem, jer do sada nismo bili u stanju da se suočimo sa tim neobičnim separatizmom, tim neobičnim totalitarizmom koji je uvijek bio skriven religijom", rekao je Del Val.

„Niko muslimanima ne zabranjuje da idu u džamiju", dodao je on. „Samo želimo da zabranimo njihov totalitarni, separatistički projekat kojim žele da zavladaju."

Ne iznenađuje da brojni muslimanski lideri stvari vide drugačije. Novi zakon, tvrde oni, nastaviće stigmatizaciju velike većine francuskih muslimana koji svoju vjeru ispovijedaju mirno.

„Ovaj koncept separatizma mi jako smeta. Jer, šta i ko unosi podjele? To nisu muslimani. Oni samo žele da se integrišu", rekao je rektor lionske džamije Kamel Kabtane za list Figaro.

Nije u redu stigmatizovati muslimane

Ovo je nije prvi put da se praktikovanje islama sukobljava sa nepokolebljivim sekularnim vrijednostima Francuske. Zabrane nikaba, marama u školama i burkinija na plažama navele su na tvrdnje o netoleranciji i diskriminaciji u društvu.

Sjedište Kolektiva protiv islamofobije u Francuskoj se nalazi u uskoj uličici van Pariza – na zgradi nema nikakve table. Direktor Bašari ukazuje na stalni porast antimuslimanskih napada posljednjih godina, posebno od terorističkih napada u Parizu 2015. Prema statistici njegovog udruženja, prošle godine je bilo skoro 800 antiislamskih ispada – što je porast od 77 odsto za samo dvije godine.

„Nasilje ne čini određena zajednica. Terorizam ne čini jedna zajednica. To je fenomen protiv kojeg se treba boriti svim sredstvima. Ali, nije u redu žigosati cijelu zajednicu jer je neki njen član počinio terorističke napade", kaže Bašari.

On ukazuje na nedavni primjer poslanika koji su napustili parlament tokom gostovanja predstavnice studenata koja se pojavila u hidžabu – iako je taj način pokrivanja legalan. „Islamofobija je trenutno toliko banalna, da postaje normalna", rekao je Bašari.