Ovog ponedeljka (22. avgust) zvanično počinje vojna vježba trupa Sjedinjenih Država i Južne Koreje koja obuhvata desetine hiljada vojnika, pomorske i vazdušne snage. U vježbi nazvanoj „Ulchi Freedom Shield“ simuliraće se slanje pojačanja na front, kao i neutralisanje oružja za masovno uništenje.

Kako je saopšteno iz južnokorejskog Ministarstva odbrane, vježbaće se i korišćenje dronova za izviđanje kao i nove metode ratovanja koje su postale aktuelne nakon ruske agresije na Ukrajinu.

Nije poznat tačan broj vojnika koji će učestvovati u vježbama, ali posljednji put, 2017. godine, bilo je oko 50.000 korejskih i 17.500 američkih vojnika. SAD u Južnoj Koreji imaju stalno stacionirano blizu trideset hiljada vojnika.

Propali napori Trampa i Muna

Masovni manevri predstavljaju raskid Seula sa politikom uzdržavanja koju je sprovodio bivši predsjednik zemlje Mun Jae In.

- pročitajte još: Prvi američki predsjednik je kročio na tlo Sjeverne Koreje

Redovne vojne vježbe dvije partnerske armije nisu se odvijale tokom mandata Donalda Trampa u Bijeloj kući. Tramp je zajedno sa Munom vodio direktne razgovore sa sjevernokorejskim diktatorom Kimom Džong Unom, izostavljajući vojne vježbe kao znak dobre volje.

No, do danas su sasvim propale nade da bi dvije Koreje uskoro mogle da potpišu zvaničan mirovni sporazum, da Sjeverna Koreja napusti nuklearni program te zauzvrat bude popušten režim sankcija.

Povratak vojnim manevrima odlagan je i zbog korone, a sada planiran već nekoliko mjeseci u jeku bojazni da bi Sjeverna Koreja uskoro mogla da izvede sedmi podzemni atomski test.

Den Pinkston, profesor međunarodnih odnosa na seulskom kampusu američkog univerziteta Troj, kaže da se SAD i Južna Koreja vraćaju bitnim vojnim vježbama kako bi pokazali da zajednički mogu da brane poluostrvo.

„Mora se ukazati da je, tokom godina u kojima su vježbe bile suspendovane, Sjeverna Koreja nastavila da izvodi raketne testove, radila na nuklearnom programu i izvodila vježbe konvencionalnih trupa“, navodi Pinkston.

„Ali, sada imamo drukčije lidere u Vašingtonu i Seulu pa je ovo korekcija prema prijetnjama koje predstavlja Sjeverna Koreja, kao i drugim nesigurnostima i nestabilnostima u svijetu“, dodaje on.

Čvršća linija novog predsjednika

Vježbe u pacifičkom regionu dolaze u jeku ukrajinskog rata, ali i tenzija između Vašingtona i Pekinga. Kina je nastavila sa presijom na Tajvan nakon što je to ostrvo posjetila predsjedavajuća Donjeg doma američkog Kongresa Nensi Pelosi.

Rusija je pak nedavno saopštila da će ugostiti vojnike iz Kine, Bjelorusije, Mongolije, Indije i Tadžikistana na sedmodnevnim vojnim vježbama „Vostok“ koje počinju idućeg utorka (30. avgust).

Prošle srijede je Pjongjang praktično pokazao nezadovoljstvo najavljenim vježbama u južnom susjedstvu ispaljujući dvije krstareće rakete u Japansko more.

Srijeda je takođe bila stoti dan od inauguracije južnokorejskog predsjednika Jun Suk Jeola, koji je zauzeo čvršću liniju prema sjevernom susjedu. Ipak, Jun je prošle sedmice ponudio razvojnu pomoć Pjongjangu ukoliko ukine svoj nuklearni program.

„Jun istovremeno održava obećanje iz predizborne kampanje da će ojačati bezbjednosnu saradnju sa SAD kako bi zaštitio naciju od prijetnje sjevernokorejskim nuklearnim oružjem“, kaže za DW Judži Hosaka, profesor istorije i politike na Univerzitetu Sejong u Seulu.

Seul je otišao i korak dalje, pošto se pokazao otvorenim za tijesnu saradnju i sa Japanom iako dvije zemlje istorijski opterećuju loši odnosi zbog japanskih zločina tokom Drugog svjetskog rata. Ovoga puta će japanska mornarica zajedno sa Amerikancima i Korejcima sprovoditi vježbe nadomak Havaja.

Budno oko Pekinga

Hosaka kaže da će, iako su vježbe nacrtane za scenario sukoba sa Sjevernom Korejom, u Pekingu tačno motriti na svaki korak zbog napetosti oko Tajvana.

„Peking će vidjeti manevre kao poruku, a SAD svakako hoće da se Južna Koreja obaveže na ulogu protiv Kine ukoliko se stanje oko Tajvana pogorša“, kaže Hosaka. „Ali, Seul oklijeva da ide toliko daleko.“

Kina je ubjedljivo najbitniji trgovinski partner Južne Koreje, i niz vlada u Seulu hodao je po žici pokušavajući da održi odnose sa Vašingtonom, a da ne naljuti Peking.

Ranije je Kina zadala nekoliko udaraca Južnoj Koreji, zabranjujući tamošnjim zvijezdama K-pop-muzike da nastupaju u Kini i zabranjujući kineskim turistima da posjete ovu zemlju. Peking je odbijao da poteze nazove sankcijama.

„Jun želi da zaštiti mirnu trgovinu sa Kinom i istovremeno radi na denuklearizaciji poluostrva, a zna da mu za to trebaju bezbjednosne garancije SAD. Ali, Jun sigurno neće obavezati Južnu Koreju da se bori protiv Kine“, zaključuje Hosaka.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu