Međunarodni tim naučnika objavio je u stručnom magazinu „The Lancet", da će do kraja ovog stoljeća na Zemlji da bude 8,8 milijardi stanovnika – dvije milijarde manje nego što prognoziraju Ujedinjene nacije.

Pročitejte još i: Mladi u BiH sve manje zainteresirani za brak i djecu

Stopa nataliteta u 183 od 195 zemalja svijeta će toliko opasti da bez useljavanje neće moći da opstanu, prognoziraju naučnici. Više od 20 zemalja, među kojima su Japan, Španija, Italija i Poljska, prema studiji će izgubiti više od polovine stanovništva. Čak i trenutno najmnogoljudnija Kina, koja ima 1,4 milijarde stanovnika, do kraja vijeka će imati samo 730 miliona.

Odlućujući faktori: obrazovanje i kontrola rađanja

Prema prognozama, broj stanovnika će porasti u afričkim zemljama južno od Sahare. Nigerija bi za 80 godina sa 800 miliona stanovnika mogla da nakon Indije postane najmnogoljudnija zemlja na Zemlji.

„Kada žene imaju više pristupa obrazovanju i kada mogu da kontrolišu rađanje, u prosjeku se odlučuju za manje od 1,5 djece", objašnjava vođa studije Kristofer Marej, sa Instituta za zdravstvena mjerenja i procjene (IHME) sa vašingtonskog univerziteta u Sijetlu, kojeg podržavaju Bil i Melinda Gejts.

Opadanje broja radne snage ugrožava privredni rast

Ovakav razvoj je zapravo „dobra vijest" za čovjekovu sredinu, kazao je Marej. Manji broj svjetske populacije bi mogao da smanji proizvodnju živežnih namirnica i samim tim i štetnih gasova. Ali, za zemlje u Subsaharaskoj oblasti porast broja stanovnika će, prema Mareju, donijeti i bolje ekonomske šanse.

Za najveći broj zemalja van Afrike bi manje radne snage, moglo da izazove „teške negativne posljedice po privredu". Tako bi broj radno sposobnog stanovništva u Kini, sa današnjih 950 miliona opao na svega 350 miliona u 2100. godini, što je za 62 odsto manje.

Pročitajte još i: Hrvati pred demografskim iščeznućem

U Nigeriji bi pak sa današnjih 86 broj radno sposobnih porastao na 450 miliona. Zbog toga bi starija društva morala da reformišu svoje socijalne i zdravstvene sisteme, upozoravaju autori studije. 

S obzriom da je životni vijek u porastu, broj ljudi starijih od 80 godina će porasti sa sadašnjih 140 miliona na 866 miliona. Do kraja vijeka će više od četvrtine stanovništva da bude starije od 65 godina.

Zemlje sa većim dohotcima bi ovakav razvoj mogle da dočekaju sa fleksibilnom politikom useljavanja i socijalnom podrškom porodicama s djecom, stoji u studiji. Marej upozorava da bi pojedine zemlje zbog ovakvih prognoza mogle da ograniče kontrolu rađanja.

Zašto se prognoze razlikuju?

Glavni faktor, zašto Marejev tim dolazi do manjeg porasta populacije nego što je prognoza UN, jeste stopa nataliteta. Dok Ujedinjene nacije za ovo stoljeće prognoziraju da će se rađati 1,8 djece po ženi, analiza Mareja i njegovih kolega polazi od toga da će ta stopa biti 1,5. Za stabilnu populaciju neophodna stopa nataliteta iznosi 2,1 dijete po ženi.

Glavni i odgovorni urednik magazina „The Lancet", Ričard Horton objašnjava da studija pokazuje radikalno pomjeranje geopolitičkih odnosa moći. „Svijet će na kraju ovog vijeka da bude mulitpolaran, sa Indijom, Nigerijom, Kinom i SAD kao najvažnijim silama."

bri/se (afp, dpa)