1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Manje stoke, više dobrog mesa

28. juli 2022

Njemački ministar poljoprivrede Cem Özdemir želi spojiti zaštitu klime i proizvodnju hrane sa mirovnom politikom. U konačnici, svi bi od toga imali korist. Ali kako bi to trebalo funkcionirati?

Cem Özdemir | Bundesminister für Ernährung und Landwirtschaft
Foto: Sina Schuldt/dpa/picture alliance

U kontekstu ukrajinskog rata i prijetnje nestašicom hrane u Njemačkoj, ministar poljoprivrede Cem Özdemir ne poziva samo na oštre sankcije Rusiji. On bi želio da se ojačaju mali poljoprivrednici širom svijeta i da se na taj način krene u borbu protiv gladi. Istovremeno smatra da ne bi trebalo popuštati i smanjivati napore u pogledu zaštite klime. "Moramo se globalno boriti protiv klimatske krize. Upravo mi u Njemačkoj moramo prednjačiti u tome kao industrijska nacija", rekao je Özdemir za ARD.

I u Njemačkoj je poljoprivreda pogođena klimatskim promjenama. Kvaliteta žita trpi zbog nesnosnih vrućina, a sušna razdoblja i obilne kiše negativno utiču na žetvu. Od samih poljoprivrednika se traži da učine više za zaštitu klime. Udio poljoprivrede u emisiji stakleničkih plinova trenutno je veći od sedam posto. Kako bi se do 2030. postigli samoproglašeni klimatski ciljevi, emisije štetnih gasova moraju nastaviti padati za oko deset posto, izračunala je Njemačka agencija za zaštitu čovjekove okoline.

Je li to win-win situacija u kojoj svi dobivaju? Prema navodima ministra poljoprivrede Özdemira, važna komponenta bi bila ekspanzija organske, ekološke poljoprivrede. Do 2030. udio poljoprivrednog zemljišta trebao bi se sa sadašnjih nešto više od deset povećati na 30 posto, kako su njemačke vladajuće stranke dogovorile u svom koalicionom sporazumu. Özdemir je uvjeren da bi prestruktuiranje i konverzija stočarstva doprinijela i zaštiti klime. Cilj: manje svinja, goveda i peradi u boksovima, a više primjerenog uzgoja u kojem stoka i perad imaju više prostora i više borave na otvorenom. Ministar Özdemir u tome vidi "win-win" situaciju i blagodet kako za čovjekovu okolinu i životinje, tako i za poljoprivrednike i potrošače. „Oznaka koja nosi državni žig na pakovanjima mesa i mesnih proizvoda imaće za cilj da pomogne kupcima i da im ukaže na održiv i human uzgoj životinja a postoje i planovi za financijsku kompenzaciju poljoprivrednicima za prenamjenu štala u prostor, koji bi bio više prilagođen životinjama“, kaže Özdemir. O tome, kako bi to u Njemačkoj  tačno trebalo izgledati, još nema dogovora unutar tzv. semafor-koalicije (Crveni-SPD, žuti- Liberalna stranka i Zeleni).

Poljoprivredni eksperti: „Mora se hitno djelovati!"

Kako bi zaštitio klimu, ekspert Harald Grethe također zagovara drugačiji uzgoj stoke i peradi. Grethe je agrarni inžinjer na berlinskom univerzitetu Humboldt. „Sveukupno mora se smanjiti i potrošnja mesa“, kaže Grethe i poziva na "politički miks". Po njegovom mišljenju, to uključuje više hrane biljnog porijekla u zajedničkim ustanovama, te u vrtićima i školama. Trebalo bi također povećati stopu PDV-a na proizvode životinjskog porijekla i smanjiti poreznu stopu za biljne proizvode.

Isušeno područje u Sollingu, Donja Saksonija ponovo pretvoreno u močvaruFoto: robert fishman/ecomedia/IMAGO

Ali i zaštita močvara također je ključna u zaštiti klime, ukazuje ministar Özdemir. Upravo u tom domenu Harald Grethe vidi veliku potrebu za djelovanjem - za njega je zaštita močvara čak važnija od širenja organske poljoprivrede. Močvare se smatraju velikim rezervoarima ugljika. Međutim, oni trenutno doprinose emisiji CO2: brojna močvarna područja su isušena i koriste se za poljoprivredu. U cilju ponovnog stvaranja močvara, čime bi se uštedio CO2, savezna vlada već je pokrenula programe finansiranja.

Koliko su ovi ciljevi realni? Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Njemačke Joachim Rukwied zalaže se za zaštitu močvara, ali i nastavak njihovog korištenja u domenu poljoprivrede. On ne želi da firme budu istisnute s močvarnih područja. Općenito smatra kako su npoljoprivrednici voljni raditi na održiviji način u stočarstvu, ali i ratarstvu. "Oslanjamo se na tehničke mogućnosti", kaže Rukwied, „kako bi se tlo moglo učinkovitije gnojiti i obrađivati ​​na način koji štedi vodu“. Prema Rukwiedu, digitalizacija također igra važnu ulogu. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Njemačke načelno je uvjeren da će klimatski ciljevi u poljoprivredi biti ostvareni.

S druge strane, ekspert Grethe izražava oprezan optimimizam. Političari su, kaže, „napravili male korake, ali još uvijek ima velikih bauštela“. Promjene u načinu uzgoja životinja i vraćanje močvara, na primjer, traže "hrabrost u kreiranju nove politike i formuliranju srednjoročnih i dugoročnih strategija". Jer, ovo su zadaci, za čiju realizaciju je potrebno "nekoliko legislativnih razdoblja”. Grethe pri tome naglašava da se klimatski ciljevi u poljoprivredi mogu ispuniti samo putem dugoročnih strategija. Uostalom, to je također važno za osiguranje proizvodnje hrane.

ARD.Tagesschau.de/jr

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu