O velikom broju ugroženih vjerskih manjina u Egiptu, javnost veoma malo zna. Oni izbjegavaju istupanje u javnosti kako se ne bi našli na meti sunitskih fundamentalista ili vlasti.

Šiitski muslimani u Egiptu suočavaju se sa diskriminacijom od strane većinskih sunitskih muslimana. Mohamed Gonem je jedan od rijetkih šiitskih aktivista koji javno govori o nepravdi prema šiitima. Odlučno priča o slučaju nastavnika Mohameda Asfura koji je u julu osuđen na godinu dana zatvora zato što se molio u džamiji i zastupao šiitske vjerske stavove.

"Porodica njegove žene i pojedini salafisti nagovarali su njegovu ženu na razvod i oni su se razveli. Na kraju je uhapšen zato što se molio u džamiji. U policiji mu je rečeno da na pogrešan način vjeruje u islam.“

Problemi šiita

Šiitima se u Egiptu paušalno prebacuje veza sa šiitskim Iranom. Od 1979. godine i iranske revolucije, odnosi između Egipta i Irana su zahladnjeli. Šiiti su predstavljeni kao bezbjedonosni rizik. Poznati šiitski aktivista Saleh Al Vardani je na svojoj koži osjetio posljedice takvog stava. Više puta je hapšen, lažno je oputuživan i mučen: „Osamdesetih i devedesetih su vlasti samo povremeno hapsile šiite, diskriminacija i mučenja su se nastavljali. Tako je bilo sve do pada Mubaraka, 25. janura 2011. godine.“

Poslije uspjeha na izborima Muslimanske braće i ultrakonzervativnih muslimana, salafista, pritisak na šiite dramatično je porastao. Čak je do sada umjereni Univerzitet Al-Azhar, najviši autoritet u sunitskom islamu u Egiptu pratio taj trend. Gonem kaže da je u pripremi udžbenik za javne škole, koji šiitski vjeru opisuje kao lažnu i perverznu: „Knjiga se neće koristiti na Al Azharu nego u javnim školama i tako će stići do većine egipatskih građana."

Problemi bahaia

Sa sličnim problemima su u Egiptu suočeni i bahai koji vjeruju u duhovno jedinstvo čovječanstva i sličnost različitih religija. U medijima su predstavljeni kao nevjernici koji su bliski omraženom Izraelu. Takve kampanje aktuelnog režima imaju za cilj da skrenu pažnju javnosti sa svojih propusta, kaže Somaja Ramadan, poznata egipatska spisateljica: „Vlasti kažu da mi želimo da naša vjera bude priznata od strane države. To iritira ljude“

U krajnje konzervativnom egipatskom društvu takve kampanje padaju na plodno tlo. Sve dok vlasti budu tolerisale i podržavale ovakvu vrstu diskriminacije to će nailaziti na podršku većinski nepismenog stanovništva. Muslimanska braća koji biraju predsjednika države nedvosmisleno pokazuju da ne žele širenje šiitske i bahaijske vjere u Egiptu.

Autori: Matthias Sailer / Željka Bašić-Savić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić