Marš smrti
9. juli 2020„Marš zaboravljenih od cijelog svijeta“, naslov je reportaže Ericha Rathfeldera u listu „Stuttgarter Zeitung“u kojoj prenosi svjedočenja preživjelih Srebreničana koji su pješačili više od 100 kilometara i spas pronašli prvo u Kladnju, a kasnije u Tuzli. “Hasan Hrustanović, Vahidin i Ahmed Ustić su učesnici `Marša smrti`. Vahidin i Ahmed su ranjeni, jedan u noge, drugi u vrat. U maršu smrti nisu imali lijekova za ranjenike. `Mnogi saborci su izvršili samoubistvo. Stavljali su bombu u usta i, gotovo`, pričaju ova dvojica Srebreničana. Oni nisu željeli biti na teretu vojnicima i civilima koji su bili u bijegu. Iz Srebrenice je krenulo 15.000, a u Tuzlu stiglo 3.000 ili 4.000 ljudi. Ostali se još uvijek bore u šumama ili su ih Srbi uhapsili ili možda i ubili. Za više hiljada muškaraca iz Srebrenice `Marš smrti` do danas nije završen. Završen je samo za one koji izađu iz šume i koji preko livade mogu pobjeći na položaje vlastite armije“, piše pored ostalog „Stuttgarter Zeitung“.
„Srbijanski mediji i drama oko Srebrenice“, naslov je teksta u listu „Die Welt“. „Dramom o padu zaštićene zone UN-a, Srebrenice, više od jedne sedmice se bave mediji u svijetu. U samo jednoj zemlji u Evropi slučaj bošnjačke enklave i najveća izbjeglička drama od početka rata se ne nalazi na naslovnicama novina niti u televizijskim vijestima – to je Srbija. `To je jednostavno nevažno`, kaže novinar beogradskog magazina NIN, jednih od malog broja nezavisnih novina u zemlji. `Šta o tome trebamo pisati? To da su Srbi zauzeli Srebrenicu? To nam je u međuvremenu poznato`. Do sada je jedino poznati nezavisni tv kanal „Studio B“ objavio filmski materijal iz Srebrenice. Doduše, na tim snimcima se vide porušene zgrade i razdragani srpski vojnici. Ni traga o izbjegličkoj drami. Ni riječi o gnusnim djelima. Nigdje se ne pominje da su srpski vojnici uhapsili i do 4.000 muškaraca i dječaka niti da se provjeri da li su počinili ratne zločine. Ne govori se niti o uhapšenim, i kasnije oslobođenim holandskim plavim šljemovima. Beogradski renomirani dnevni listovi „Borba“ ili „Politika“ u vezi s srpskom ofanzivom u Srebrenici pišu samo o reakcijama UN-a. Francuske prijetnje i zahtjev francuskog predsjednika da se tzv. jedinice za brzo djelovanje aktivnije uključe u odbranu Goražda i Žepe u novinama su visoko pozicionirani iako se naizgled radi samo o frazama. Veći dio medija kojima upravlja država, uglavnom se ponaša kao da Srbija nema ništa sa događajima u Bosni“, piše pored ostalog „Die Welt.