Na početku svog osvrta na koncert na Hipodromu, objavljenog s naslovom „Stotine tisuća uzvikuju fašističke parole" list Neue Zürcher Zeitung napominje da je Thompson koncert otvorio pozdravom „Hvaljen Isus i Marija" i riječima da se Europa treba vratiti svojim kršćanskim korijenima kako bi Hrvatska ponovno bila snažna. On „svojim obožavateljima prenosi poruku da pripadaju velikoj naciji" i predstavlja se istovremeno „i kao provokator i kao narodni heroj".

List potom napominje da je ‚za dom spremni' „pozdrav fašističke ustaške organizacije, koja je tijekom Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uspostavila marionetsku državu pod nacističkom Njemačkom", te da su i u subotu „stotine tisuća ljudi uzvikivale bez oklijevanja taj fašistički pozdrav."

Autor podsjeća da ta fraza među manjinama u Hrvatskoj i dalje izaziva strah, te da su tijekom Drugog svjetskog rata, pod ustaškom vlašću, masovno ubijani Židovi, Srbi i Romi. „To zasigurno nije bilo nepoznato ne samo Thompsonu, već i brojnim poznatim osobama iz politike i nogometa, koje su bile prisutne na koncertu. No to kao da nikome nije smetalo. Čak je i konzervativni premijer Andrej Plenković sa svojom djecom posjetio Thompsona na generalnoj probi. Koncerti čovjeka, koji se nazvao po američkom strojnici (Thompson), bili su tijekom rata (1991. –995.) rituali kolektivnog jačanja identiteta – to su ostali do danas", navodi se u tekstu.

Kršćanski nacionalizam

Potom se podsjeća da su zbog veličanja fašizma Thompsonu posljednjih godina bili zabranjivani koncerti u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji.

Na kraju autor zaključuje da Thompson kanalizira nacionalni osjećaj i pojačava ga, te da se tu radi o obliku kršćanskog nacionalizma. „Kod Thompsona su uvijek prisutni Dobri: obitelj, hrvatski narod, Bog, Marija. I Zli: komunisti i izdajnici hrvatskog naroda. Tijekom koncerta u subotu, svjetlosni dronovi su na noćnom nebu iscrtali križ i sliku Marije, Isusove majke –hrvatski je nacionalizam usko povezan s iskrivljenim oblikom katoličanstva.

Thompson je predstavnik onog kršćanskog nacionalizma koji je kao politički pokret postao poznat osobito u SAD-u oko Donalda Trumpa. Radi se o vjeri u nadmoć nad nekršćanima, ideji da se pripada „izabranom narodu", pokušaju ukidanja odvojenosti Crkve i države, te podršci tradicionalnim rodnim ulogama", zaključuje se u tekstu Neue Zürcher Zeitunga.

"Nezamislivo u Njemačkoj"

I autor osvrta u listu Berliner Zeitung je alarmiran: njegov tekst nosi naslov: 500.000 Hrvata slavi fašizam I i podnaslov: Koncert ultranacionalističkog pjevača Thompsona baca uznemirujuće svjetlo na stanje u Hrvatskoj.

Nakon objašnjenja porijekla pozdrava Za dom –spremni, autor povlači paralelu s Njemačkom: „Zamislimo samo na trenutak da se pola milijuna ljudi u Berlinu okupi na koncertu desničarskog rockera i kolektivno uzvikuje „Sieg Heil". Nezamislivo u Njemačkoj. U Hrvatskoj, međutim, fašistički pozdrav „Za dom spremni" masa glasno skandira." Pritom je, smatra autor, „posebno uznemirujućie velik bio udio mladih među posjetiteljima koncerta. To su generacije, koje ratove devedesetih nisu doživjele i poznaju ih samo iz udžbenika, ali se očito poistovjećuju s ratobornim porukama pjevača."

Kult Thompsona, navodi se dalje, nije nikakva subkultura u Hrvatskoj – to pokazuje ne samo veliki broj posjetitelja koncerta, već i činjenica da ga politička i sportska elita zemlje rado prisvaja. Nogometna reprezentacija i drugi sportaši redovito slave svoje uspjehe uz njegove pjesme, političari svih stranaka puštaju njegove pjesme tijekom predizbornih kampanja, a iz barova na jadranskim plažama Thompsonova glazba odjekuje svake sezone.

Romanitiziranje fašizma

„Hrvatska je izgradila jednu heroiziranu verziju povijesti, u kojoj se ratni zločini umanjuju, a fašistički elementi romantiziraju. Sa svakim stihom koji Thompson otpjeva, ta selektivna kultura sjećanja sve glasnije odjekuje večernjim nebom Zagreba i čitavim hrvatskim društvom. Čini se da plavetnilo Jadrana prekriva mnogo toga. I ono što u unutrašnjosti zemlje vrije", upozorava se na kraju teksta.

Odgovornost za to autor, međutim, vidi i u pasivnosti Europske unije. „Onaj tko ozbiljno shvaća zajednicu europskih vrijednosti, ne smije šutjeti pred ovakvim kulturnim uljepšavanjem prošlosti. Jer kada se pola milijuna ljudi okupi kako bi slavilo pjevača, koji otvoreno koketira s fašističkim simbolima, onda više nije riječ samo o glazbi. Riječ je o neuspjehu Europske unije da jasno povuče granice prema fašizmu", smatra autor opširne analize Thompsonovog koncerta u listu Berliner Zeitung.