Praktički su svi mediji na njemačkom tokom vikenda izvijestili o pregovorima koje su Srbija i Kosovo, uz posredovanje predstavnika EU-a, vodili u subotu 18. ožujka u Ohridu. Ocjenjuje se uglavnom da je „došlo do približavanja", odnosno da je „postignut napredak".

- pročitajte još: Dogovor Vučića i Kurtija - bez potpisa, ali uz prećutne dogovore

List Die Welt objašnjava: „Prema planiranom sporazumu, Beograd neće međunarodno-pravno priznati Kosovo, ali će priznati državnost svoje bivše pokrajine. Konkretno, trebao bi priznati kosovske putovnice, registarske tablice i carinske dokumente. Kosovo treba institucionalno osigurati prava srpske etničke skupine u zemlji."

List također navodi da su „i Vučić i Kurti pod pritiskom u svojim zemljama da ne čine previše ustupaka. Na Kosovu postoji bojazan da bi prekomjerno pravo veta za buduću srpsku zajednicu općina moglo blokirati državu."

Pravno priznanje doći će kroz navikavanje

Sporazum su odobrile obje strane, ali on nije potpisan. Prema ocjeni švicarskog dnevnika Neue Zürcher Zeitung, „to dovodi do spekulacija i na Kosovu i u Srbiji o tome koliko je on zapravo obvezujući. Vučić je u Ohridu umanjio značaj sporazuma. Da, imaju neku vrstu dogovora, rekao je, i pregovori jesu bili konstruktivni, ali on nije potpisao ništa." Ta poruka je, ocjenjuje se u tekstu, bila namijenjena domaćoj publici.

- pročitajte još: EU i SAD žele konačno riješiti konflikt Kosova i Srbije

U Srbiji se Vučić suočava sa snažnim protivljenjem sporazumu, a dio oporbe ga optužuje za izdaju i rasprodaju srpskog teritorija. U stvari", ocjenjuje list iz Züricha, „Beograd čini puno značajnije ustupke od Prištine. Kada je Republika Kosovo de facto priznata, pravno priznanje će jednog dana uslijediti kroz navikavanje. U svakom slučaju, sporazumom je razbijen sadašnji tabu u Srbiji prema kojem je Kosovo južna pokrajina Srbije."

Na kraju, autor teksta u švicarskom listu Andreas Ernst izvlači sljedeći zaključak: „Potpisan ili ne, sporazum je značajan. Poslije prvog koraka u Bruxellesu krajem veljače, ovaj drugi u Ohridu znači nastavak puta. Ako se Beograd i Priština ne žele sukobljavati s Bruxellesom i Washingtonom, onda će morati nastaviti tim 'putem normalizacije'. A budući da su u krajnjoj liniji i jedni i drugi ovisni od gospodarske suradnje i političke podrške Zapada, oni će to i učiniti."

„Albanci ostavljeni na kiši"

Berlinski Tageszeitung izvještava o sastanku u Ohridu u nešto drugačijem tonu i piše: „Unatoč svim diplomatskim zafrkancijama, postalo je jasno da obje strane nisu odustale od svojih pozicija. Srbija nikada neće diplomatski priznati Kosovo, nego će, smatraju u Beogradu, napraviti ustupke po pojedinim točkama."

„Za Vučića svako ublažavanje oštrog stava prema Prištini predstavlja politički rizik", ocjenjuje list uz objašnjenje da je „tisuće nacionalističkih ekstremista demonstriralo u Beogradu uoči sastanka" i da bi, „to što desničarski ekstremisti u Srbiji prijete žestokim prosvjedima ako Vučić kapitulira u Ohridu, moglo čak i ojačati njegovu pregovaračku poziciju s EU-om i SAD-om."

„Albanci su, pak, ostavljeni na kiši", piše Tageszeitung. „Borrellu i EU-u je jasno da moraju dati ustupke po pitanju srpskih općina. Kurti, međutim, ne može pristati na udruživanje srpskih općina, posebno u pogledu formiranja teritorijalno definirane srpske države u državi, u kojoj bi 20 posto teritorija kontroliralo šest posto stanovništva. Tada bi 1,8 milijuna stanovnika bilo izloženo politici srpske vlade, koja bi, naravno, preuzela samoupravu nad 120.000 Srba u zemlji."

„Duh Donalda Trumpa prodro u srce Europe"

Autor izvještaja iz Ohrida za Tageszeitung, novinar Erich Rathfelder, objavljuje i komentar pod naslovom „Problem s dogovorom" u kojem piše:

„Prije nekoliko godina, kada je Donald Trump pokušao velike političke sukobe riješiti putem dogovora između onih koji su na vlasti, mnogi u Europi su mu se smijali. To je djelovalo kao rukovanje autokrata i kriminalaca, a to je nešto što se nije uklapalo u savršeni svijet demokracija."

„Ali izgleda da se s krizama i ratom u Ukrajini mnogo toga promijenilo. Kada visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell poslije razgovora Kosova i Srbije objavljuje da je postignut dogovor, on pokazuje da je duh Donalda Trumpa prodro u samo srce Europe. EU i SAD žele pridobiti Srbiju za Zapad. Europska unija nije samo spremna posredovati u dogovoru između nacionalističkog autokrata koji štiti ratne zločince s jedne i vlade male, ali demokratski vođene zemlje s druge strane, nego čak i taj dogovor provesti u korist autokrata. Prema Borrellu, Kosovo bi trebalo popustiti po pitanju asocijacije srpskih općina, iako srpske općine na Kosovu već imaju široku autonomiju i samoupravu. Autokrat će dobiti pristup značajnom dijelu male zemlje, što znači da se u budućnosti može očekivati samo najgore.

Je li ovo kršenje ili uspostavljanje međunarodnog prava", postavlja pitanje autor i zatim nudi svoju perspektivu: „U svakom slučaju, koriste se standardi koji više nemaju veze s vrijednostima naše demokratske kulture. Dogovor se vidi kao veće dobro od prava pojedinaca, a time i ljudskih prava. Ovaj dogovor između EU-a, SAD-a i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u skladu je sa srpskim nacionalizmom, ali ni na koji način ne jača demokratske snage u samoj Srbiji, a slabi i demokraciju na Kosovu. Vladimir Putin nikako neće biti poražen ovom politikom smirivanja."

Priredio: I. Đerković

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu