Meksiko se postepeno oporavlja od šoka. Kako bi ublažila posljedice „efekta-Tramp", tamošnja Centralna banka podigla je prošle nedjelje kamate sa 4,75 na 5,25 procenata. Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp najavio je još tokom predizborne kampanje da će milione imigranata deportovati nazad u Meksiko, da će podići zid na granici i ponovo razmotriti Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini NAFTA. Sve to izazvalo je veliku zabrinutost u Meksiku.

Ovo je već četvrto povećanje kamatnih stopa u ovoj godini i ono stiže nakon što je prošle nedjelje meksička valuta pala na istorijski minimum. Dan nakon izbora u SAD, pezos je oslabio za 13 procenata, ali se ipak na tom niskom nivou stabilizovao. Povećanje kamata nije imalo neki pretjerani uticaj, ali se pezos u odnosu na američki dolar ipak blago oporavio.

„Još uvijek je teško u ovom trenutku utvrditi kako će se na bilateralne odnose s našom zemljom odraziti određeni elementi ekonomske politike SAD od 2017, ali će njihov uticaj na naše finansijsko tržište u svakom slučaju biti veliki", navodi se u pomalo komplikovano sročenom saopštenju meksičke Centralne banke. Guverner banke Augustin Karstens očekuje da će povećanje kamata stabilizovati inflaciju i zaštiti kupovnu moć građana Meksika.

Izgledi

Sjedinjene Američke Države najznačajniji su trgovinski partner susjednog Meksika. Slab pezos povećava troškove uvoza što bi, srednjoročno, moglo da utiče i na cijene. Inflacija bi, prema Karstensu, do kraja godine mogla da bude nešto malo iznad neuralgičnih tri odsto. Takođe, se očekuje da bi privredni rast zemlje u sljedećoj godini mogao da bude manji od očekivanog. Zato iz meksičke komercijalne banke BBVA-Bankomer upozoravaju na moguću recesiju, ukoliko Tramp ostvari svoje prijetnje.

Rizici od inflacije se povećavaju, a trenutna situacija u meksičkoj privredi može se okarakterisati kao neizvjesna, kaže guverner Karstens. Zato bi povećanje kamata moglo da bude samo početak. Iako je meksička Centralna banka povećala kamatnu stopu za dva poena, u SAD nije uslijedila nikakva reakcija. U Meksiku ipak očekuju da će američka Centralna banka Fed kamate podići u decembru.'

Međutim, eventualna promjena nivoa kamata u SAD mogla bi dalje da uzdrma pezos, izazove odliv stranog kapitala i obeshrabri investitore. Analitičari britanske HSBC-banke upozoravaju: „Na udaru će se naći valute zemalja u razvoju, u kojima su kamate visoke." Kamate u SAD i Evropi konstantno padaju još od 2000. godine. Zbog snažnog rasta privrede i visokih rendita, zemlje ubrzanog razvoja kao što je Meksiko postale su interesantne za investitore. Taj trend mogao bi međutim i da se preokrene.

Strani investitori

Neizvjesnost je velika, a mogla bi da bude još veća ako Tramp, kao što je najavio, ponovo pokrene pregovore o sporazumu NAFTA – ili se čak povuče. Ako Tramp poveća carine, posebno bi bila pogođena automobilska industrija.

Meksiko je danas sedmi proizvođač automobila na svijetu. Jedna trećina automobila koje SAD uvoze, dolazi iz te zemlje. Autokoncerni iz čitavog svijeta namjeravaju da do 2020. u Meksiko investiraju čak 17 milijardi američkih dolara, među njima i njemački proizvođači kao što su Dajmler, BMW i Audi. „Nadamo se da će se u periodu između izborne kampanje i početka mandata novog predsjednika pronaći neko rješenje“, izjavio je nedavno šef Dajmlera Diter Ceče. Ali to, naravno, ništa nije sigurno.

I dok neki američki proizvođači, kao recimo Ford ili Dženeral Motors, namjeravaju da, i pored Trampa, održe nivo svojih investicija u Meksiku, neki drugi već prodaju svoju imovinu ili smanjuju ulaganja, a sve to kako bi smanjili rizik od pada kursa meksičkog pezosa.

Aleksander Ver, izvršni direktor BMW-a u Meksiku, izjavio je za „Vol stri džornal" da njegova firma namjerava da uskladi svoju poslovnu strategiju sa novim okolnostima. Taj njemački koncern počeo je u junu sa izgradnjom fabrike u San Luis Potosiju, a investicija je vrijedna milijardu dolara. Sedamdeset odsto tamošnje proizvodnje od 150.000 vozila godišnje, trebalo bi da završi na tržištu u SAD. Poslovanje BMW-a u Meksiku je stabilno, tvrdi Ver, a analiza će pokazati kako će se na poslovne planove odraziti moguće mjere američke administracije. Ipak, osnovna ideja firme jeste da ostane u Meksiku, a izvoziće se, eventualno, u druge regione u svijetu – u Evropu, Aziju ili Latinsku Ameriku.

Hitne mjere

Meksička vlada predstavila je u međuvremenu jedanaest hitnih mjera zbog mogućih masovnih deportacija Meksikanaca iz Sjedinjenih Država – pod znakovitim nazivom „Mi smo sa vama" (Estamos contigo). Tramp je nakon izbora ponovio da će njegova prva mjera biti protjerivanje dva ili tri miliona „kriminalaca" imigranata. U SAD živi ukupno više od 11 miliona useljenika bez odgovarajućih dokumenata, a među njima je više od pet miliona Meksikanaca.

Među mjere meksičke vlade spadaju i preporuke konzulata da se „izbjegavaju konfliktne situacije", kao i da se „ne preduzimaju akcije koje bi mogle da vode ka administrativnim ili krivičnim sankcijama". Uvešće se i direktna telefonska linija preko koje će moći da se „prijave incidenti". Cilj je pružiti Meksikancima, koji žive u SAD, neophodne informacije kako bi se izbjeglo da oni postanu žrtve zlostavljanja ili prevare.

„Ostanite mirni"

Ministarka spoljnih poslova Meksika Klaudija Ruiz Maseu upozorila je svoje zemljake u SAD da ne reaguju na provokacije i da ostanu mirni, uprkos trenutnoj neizvjesnoj situaciji.

Predsjednik Enrike Penja Nijeto obećao je još tokom kampanje Donalda Trampa da će braniti interese Meksika od mogućeg ekstremnog pogoršanja prilika: „Radićemo izuzetno pragmatično kako bismo došli do onoga što koristi i Meksiku i Sjevernoj Americi – uvijek u odbrani osnovnih, nepromjenljivih principa kao što su naš suverenitet, dobrobit države i zaštita naših državljana".

S obzirom na jednu takvu moguću „oluju", mjere kao što su regulisanje kamata ili uvođenje telefonskog hot-lajna za uznemirene građane, djeluju kao nedovoljne.