Tokom predizborne kampanje, nova premijerka Italije Giorgia Meloni, koja dolazi iz desničarsko-ekstremističkog tabora, izjasnila se manje-više za zaustavljanje imigracije iz Sjeverne Afrike u Italiju. "Predlažemo pomorsku blokadu jer, kao što smo već hiljadu puta objasnili, imamo evropsku misiju, u kojoj sa državama Sjeverne Afrike nastojimo da zajednički zaustavimo trgovinu ljudima i uspostavimo hot-spotove sa zajedničkom upravom na afričkoj teritoriji. Tamo bi EU trebala ispitati zahtjeve za azil i odlučiti kome je potrebna zaštita, a kome ne", rekla je Giorgia Meloni u videu, koji je snimila njena stranka Braća Italije.

Šta nova italijanska premijerka tačno podrazumijeva pod pomorskom blokadom nije sasvim jasno, kaže istraživač migracija Christopher Hein, koji predaje na Univerzitetu LUISS u Rimu. "Ovaj jezik je jasan pokazatelj smjera u kojem će ići buduća politika migracija i azila", analizira Christopher Hein za stručni časopis "Migazin".

Direktorica Evropskog vijeća za izbjeglice (ECRE) Catherine Woollard također je skeptična u pogledu najava nove šefice italijanske vlade. "Potpuno zaustavljanje migracije nije moguće, niti bi bilo u interesu Italije. Možemo očekivati ​​neke kontroverzne akcije i mjere. Već postoje naznake da je fokus ponovo na dolasku spasilačkih brodova", rekla je Catherine Woollard za DW u Briselu.

Zatvaranje luka još nije dio migracione politike

Tokom 2018. i 2019. godine je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Italije Matteo Salvini iz desničarske populističke stranke Lega privremeno zatvorio italijanske luke za brodove s migrantima koji su spašeni nakon havarije u moru i koji su požurili da se usidre u italijanske luke i iskrcaju brodolomnike. Salvinijeva Lega sada je dio koalicione vlade iz redova ekstremne desnice u Rimu. Giorgia Meloni uskratila je međutim Salviniju željeni povratak na mjesto ministra unutrašnjih poslova. On je skinut s dnevnog reda tako što je dobio Ministarstvo saobraćaja.

Novi ministar unutrašnjih poslova, koji je sada odgovoran za imigraciju, blizak je Salvinijev saradnik. Matteo Piantedosi još nije izrazio tako radikalne stavove kao Salvini, ali njegova šefica, premijerka Meloni, odredila je pravac migracione politike tokom predizborne kampanje: „U praksi, želimo da u Italiji provedemo jednostavan princip kojim u zemlju možete ući samo legalno Migracionim strujama, usmjerenim ka našoj naciji, ne bi trebalo da upravljaju krijumčari ili još gore oni koji žele da destabilizuju našu naciju i Evropu." Samo osam posto migranata, tvrdi Meloni u svom videu, ima pravo na azil. Ostali su mladići koji žele da rade u Italiji.

Nova vlada u Italiji uskoro će se morati suočiti sa realnošću kada su u pitanju migracije, smatra ekspert za migracije iz Zelenih u Evropskom parlamentu, poslanik Erik Marquardt. Kriminalizacija spašavanja na moru i zatvaranje luka ne bi donijelo puno toga Giorgi Meloni, kaže Erik Marquardt: "Mislim da će brzo otkriti da 90 posto ljudi koji stignu u Italiju jednostavno stigne bez ikakve pomoći spasilačkih brodova. To znači da spašavanje na moru nije preduslov da neko dođe u Italiju, jer što se više ljudi uspije domoći Libije, više će ih stizati i u Italiju."

"Italija ima koristi od imigranata"

Osim toga, tvrdi ovaj poslanik Zelenih, Italija također ima koristi od migracija. "Mnoge branše, na primjer poljoprivredna, funkcioniraju u Italiji jer pridošlice, koje nelegalno ulaze u zemlju, rade u ovoj branši - ponekad pod nehumanim uslovima. Zato mislim da ovi koji su na vlasti mogu pričati u javnosti šta hoće, ali da će u praksi brzo iskusiti da njihov populizam iz predizborne kampanje ne pomaže Italiji da dođe u bolju poziciju."

Većina od oko 65.000 ljudi, koji su do sada stigli morskim putevima u Italiju, ove godine vjerovatno neće završiti u italijanskom sistemu za postupak dobijanja azila, već će se preseliti dalje na sjever. Ovaj fenomen "daljnjih migracija" također se odnosi na druge rute bijega koje idu preko Grčke odnosno Balkana. To je jedini način da se objasni zašto se većina zahtjeva za azil u EU ne podnosi u mediteranskim zemljama, Italiji ili Grčkoj, već u Njemačkoj.

Ni vamo ni tamo: „Zaglavljena" migracijska politika EU

Na evropskom nivou, Evropska komisija i države članice, kao i nova premijerka Italije pozivaju se na bolju zaštitu vanjskih granica, odnosno na sprječavanje neregularnih i ilegalnih ulazaka. Ideja o razmatranju zahtjeva za azil u kampovima odnosno hot spotovima bilo koje vrste izvan EU također ima mnogo pristalica. To do sada nikada nije bilo moguće implementirati u praksi. Raspodjela podnosioca azila iz Italije ili Grčke među državama članicama redovno je propadala zbog otpora Poljske, Mađarske i drugih država.

Međutim, nova desničarska vlada u Italiji želi bližu saradnju sa desničarskim vladama u Poljskoj i Mađarskoj. Teško je procijeniti kako bi to moglo uticati na migracionu politiku. "Nemoguće je predvidjeti kakav će to uticaj imati na nivou EU. To zavisi od niza faktora koje još ne znamo", kaže za DW Catherine Woollard, direktorica Evropskog vijeća za izbjeglice. Ona pretpostavlja da će Italija, koja je teško ekonomski pogođena, biti spremna na kompromis oko politike izbjeglica i migracija kako bi, između ostalog, nastavila osiguravati priliv novca iz EU fonda za obnovu i oporavak od pandemije korone.

Nova EU-misija na Mediteranu?

Poslanik Zelenih Marquardt smatra da saradnja sa novom italijanskom vladom neće biti lakša nego sa prethodnim vladama. "Slučaj je sa Italijom da će veliki, konstruktivni partner vjerovatno biti izgubljen. To je svakako prepreka kada je riječ o podjeli odgovornosti koja nam je potrebna u Evropskoj uniji."

U svom prvom vladinom saopštenju u utorak, Georgia Meloni je najavila da bi, umjesto pomorske blokade od strane Italije, "Misija Sofija" (Mission Shopia) za nadzor Sredozemnog mora od strane pomorskih jedinica Evropske unije mogala biti oživljena. Meloni je najavila da će se ovim pozabaviti na nivou EU.

2019. godine je "Misija Sofija" bila okončana na zahtjev Italije, jer se države, članice EU nisu htjele obavezati da će prihvatiti ljude koji su spašeni djelovanjem ove misije i raspodijeliti ih širom EU.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu