Da li biste još jednom da doživite 2020. godinu? Ne, hvala, reći će mnogi. I putnici kroz vrijeme bi požurili da se odmah vrate. To sugeriraju takozvani memovi ("memes”) - smiješne kombinacije teksta i slike koje kruže na internetu.

Trenutno su posebno popularni memovi o koronavirusu. Usred pandemije, mnogi ljudi koriste humor kako bi sebi pomogli da se izvuku iz krize. Memovi su internetski fenomen u kojem ljudi uživaju i sa zadovoljstvom ga dijele. Memovi su jedna vrsta parodije i kritike. Kao što sama riječ grčkog porijekla govori (na grčkom mimema znači oponašati) meme se koristi kako bi nekom događaju dao humorističnu notu.

Ali memovi nisu uvijek bezazlena zabava. Posebno ne u SAD-u, gdje su već dugo sastavni dio predizborne online-kampanje. Svaka slika, svaki mem, svaki video su još jedan dio slagalice koji se može koristiti kaki bi se birači uvjerili da nekom kandidatu ili partiji daju glas, siguran je Dan Pfeiffer, direktor komunikacija bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame.

"Danas su političke kampanje moderni informativni ratovi - masovne propagandne operacije koje sa Twitter botovima dolaze iz država, koje ciljano izazivaju bijes kod birača i utiču na izvještavanje. Facebook stranice iz dijelova bivšeg Sovjetskog Saveza dopiru do više ljudi nego New York Times a zemlje poput Rusije pokušavaju aktivno intervenirati na izborima", piše  Dan Pfiffer u članku za internetski magazin Wired.

"General u ratu memova"

Memovi se pogotovo u SAD-u često koriste za pravljenje političkog raspoloženja. Istaknuti primjer je Donald Trump mlađi, koji se na Instagramu opisuje kao "general u ratu memova" i dijeli mnoge takve slike. Jedna od njih, koju je njegov otac također podijelio na Twitteru, bila je posebno eksplozivna. Na njoj se vidi kako američki predsjednik upire prst u kameru, a iznad njega je tekst: "U stvarnosti, oni ne prate mene, već vas. Ja im samo stojim na putu." Twitter je blokirao tweet sa tim memom - Trump se osjetio potvrđenim u svom mišljenju.

U Njemačkoj ili drugim evropskim zemljama ovaj "informativni rat" nije raširen u ovoj mjeri kao u SAD. Ali i ovdje automatizirani računarski programi podstiču one botove, kojima se usmjerava predizborna kampanja i javna rasprava na društvenim mrežama. To se može primijetiti i kada je u pitanju trenutna rasprava o pandemiji korone. Ne samo pristalice političke komunikacije koriste društvene medije za svoje ciljeve. Radikalne grupe takođe koriste platforme za širenje svojih uvjerenja sa istomišljenicima - ili za ubjeđivanje neodlučnih ljudi u njihove stavove.

Radikalizacija negatora korone je eksponencijalna, objašnjava stručnjak za internet i autor Sascha Lobo u svojoj kolumni za Spiegel: "Negatori korone prolaze kroz do sada neviđenu pandemijsku radikalizaciju." Lobo je siguran da se takva "munjevita radikalizacija" može dogoditi samo u društvenim mrežama i sa njima. Ali: "Ne smije se polaziti od pretpostavke da su negatori korone konstantna i jedna te ista skupina. Pokret je u ljeto 2020. bio nešto drugačiji nego u jesen 2020., između ostalog i zato što je sada kontaminiran i prepun ideja iz ideologije o zavjeri QAnon."

Ovoga ljeta na Facebooku se dogodio još jedan fenomen. Odjednom su se pozivi za demonstracije protiv korone pojavili u grupama koje nisu imale nikakve veze s tom temom. Tako je došlo do eksplozije diskusije o mjerama protiv korone u grupi za "Mitfahrtgelegenheit”, koja se bavila organizacijom zajedničkog prevoza građana. Nekoliko korisnika se zatim požalilo ili napustilo grupu.

"Potrebna nam je medijska pismenost"

To pokazuje da su društveni mediji savršeno leglo za takve pokrete. Izvorno osnovani za umrežavanje ljudi i razmjenu ideja, ovi se portali i njihovi ciljevi brzo mogu pretvoriti u suprotnost. "Ako se koriste samo kao izvori informacija koji potvrđuju vaše vlastito mišljenje, to dovodi do sve veće fragmentacije javnosti", objašnjava u intervjuu za DW lingvist Lars Bülow sa Univerziteta u Beču.

S jedne strane, putem društvenih medija dolazi do udruživanja istomišljenika, do kolektivizacije. "S druge strane, međutim, nastaje i pojedinačno političko učešće." Društveni mediji nude priliku za pokretanje demokratskih procesa. "To vidimo na primjeru feminizma ili u klimatskoj politici," kaže Bülow. "Ali oni također predstavljaju rizik ako ih koriste negatori korone."

Dilema koja postoji glasi: I botovi i algoritmi oblikuju svakodnevni internetski život i uglavnom nesvjesno vrše uticaj na odluke i oblikovanje javnog mnijenja. Netflixov dokumentarni film "The Social Dilemma", u kojem bivši uposlenici najvećih tehnoloških kompanija u Silicijskoj dolini otvoreno govore o manipulativnim praktikama, to impresivno pokazuje.

- pročitajte i ovo: Opasna trgovina plaćenim lajkovima

Pozivi da se to zakonom zaustavi rad ove hobotnice podataka sve su glasniji. Mnogi političari i aktivisti pozivaju na propise i zakone koji bi osigurali odgovoran digitalni suživot. "Potrebna nam je medijska kompetencija, koja počinje u ranom školskom uzrastu”, kaže Michael Johann iz Instituta za medije, nauku i komunikaciju pri Univerzitetu u Augsburgu. I to tako da svi mogu vidjeti da zelena žaba na slici poslanoj putem WhatsAppa nije samo smiješna ilustracija - već možda aluzija na ultradesnicu u SAD-u.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android