Riječ je o putovanju koje je odavno bilo planirano, i to pod sasvim drugačijim okolnostima: ovog ponedeljka njemački kancelarFridrih Merc (CDU)  otputovao je u Vašington. Danas (3.3.) će se njemački šef vlade sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trampom. To se događa usred eskalacije napetosti oko Irana i Bliskog istoka. A dnevni red potpuno je „pretumban" zbog aktualnih događaja.

Merc je izvorno želio da s Trampom razgovara o žestokom sporu oko američkih carina. Sada Merc mora nepredvidivom predsjedniku objasniti njemačku i evropsku perspektivu o američkim i izraelskim napadima na Iran te o iranskim žestokim reakcijama.

Njemačka "dilema" oko rata na Bliskom istoku

U nedjelju je Merc u Berlinu uvjeravao javnost da Njemačka čvrsto stoji iza SAD-a i Izraela. Osudio je iranske napade na nekoliko zalivskih država, američke vojne baze i, naravno, Izrael. Prema riječima kancelara, Njemačka se nalazi u dilemi prilikom evaluacije početnih napada Izraela i SAD-a na Iran, te se dileme tiču međunarodnog prava.

Drugim riječima, očito je da napadi nisu obuhvaćeni međunarodnim pravom. Ali, nastavio je Merc, njemačka vlada dijeli "olakšanje mnogih Iranaca što se ovaj režim mula sada bliži kraju".

A s obzirom na decenije neuspješnih pokušaja da se Teheran uvjeri da ograniči svoje nuklearne i raketne programe, sada nije vrijeme "da držimo predavanja našim partnerima i saveznicima". Međutim, dodao je Merc, napadi nisu bez rizika.

Šta su "vojne defenzivne mjere"?

Kasnije je Merc, zajedno s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i britanskim premijerom Kirom Starmerom, objavio izjavu u kojoj stoji da su njihove tri zemlje spremne da preduzmu "vojne defanzive mjere". Međutim, ministar spoljnih poslova Johan Vadeful u ponedjeljak je u intervjuu za radio Deutschlandfunk izjavio da Njemačka nema namjeru da učestvuje u daljnjim napadima: "Ako nemamo namjeru, onda to nećemo učiniti. Ne učestvujemo u tome", pojasnio je Vadeful kada su ga novinari pitali da pojasni njemački stav.

Nastavio je: "Za nas to jednostavno znači da bi se mi, ako bi naši vojnici Bundesvera bili napadnuti, defanzivno branili." Njemački vojnici su, između ostalog, stacionirani u bazama u Jordanu i Iraku.

Dopisnica DW-a Mihaela Kifner prati Merca na putovanju u SAD. Ona ovako opisuje s čime se kancelar sada suočava: „Merc kaže da neće držati predavanja SAD-u i Izraelu o Iranu. To zapravo predstavlja potpuno napuštanje međunarodnog prava kao referentnog okvira. Istorijski prekid.“ Tramp će Merca obavijestiti što SAD sada očekuje od Evropljana, dodaje novinarka DW-a.
Merc mora pokušati da to poveže s drugim važnim pitanjem, smatra Kifner: „Njegov najveći izazov biće da osigura da Donald Tramp također registruje njegovu najvažniju brigu: da se Evropa želi vratiti za pregovarački sto o Ukrajini. Jer se trenutno o budućnosti Evrope pregovara preko glava Evropljana.“

Nada u drugačiju carinsku politiku

Tramp je nedavno doživio osjetan poraz kada je Vrhovni sud SAD u ključnim tačkama poništio njegovu oštru carinsku politiku, uključujući mjere prema Njemačkoji Evropskoj uniji. Merc je tu odluku prokomentarisao proteklog vikenda za javni servis ARD, nakon završetka kongresa CDU u Štutgartu: „To je zanimljiva odluka, koju su mnogi i očekivali – da Vrhovni sud u Vašingtonu postavi granice vladi.“

Ipak, ostaju mnoga važna i kontroverzna pitanja koja opterećuju transatlantske odnose, posebno u vezi sa carinama. Merc je sam ukazao na to da se presuda najvišeg američkog suda odnosi samo na opštu carinsku stopu koju je Tramp uveo, ali ne i na važne sektorske namete. A američka administracija je, nakon odluke suda, na drugoj pravnoj osnovi već uvela nove carine od deset odsto za većinu zemalja i zaprijetila novim stopama do 15 procenata.

Ofanzivniji nastup se isplati

Trgovinska politika tako ostaje jedna od glavnih tema razgovora kancelara s Trampom. To je potvrdio i portparol njemačke vlade Štefan Kornelijus na konferenciji za novinare u Berlinu: „Možda poseta dolazi u pravom trenutku da se, s usaglašenom pozicijom Evropske unije, direktno s predsjednikom razgovara o narednim koracima.“

Još prošle godine, nakon stupanja na dužnost u maju, Merc je prema Trampu nastupao oprezno. Već i činjenicu da je njegova prva posjeta Bijeloj kući protekla uglavnom skladno smatrao je uspjehom. Kasnije je u SAD, zajedno s drugim važnim evropskim političarima, zastupao stavove u vezi sa Ukrajinom. A početkom 2026. godine Evropljani su iskusili da se svakako isplati odlučniji pristup američkom predsjedniku.

Relativno smirivanje tenzija u vezi s Grenlandom

Kada je Tramp zaprijetio da želi da preuzme Grenland koji pripada Danskoj, promijenio se ton – i kod Merca. Njemačka i drugi evropski partneri u NATO pružili su podršku Danskoj i stanovnicima Grenlanda. Posljedica je bila da Tramp, zasad, nije dalje insistirao na toj temi.

A kada je Tramp kritikovao dugogodišnje angažovanje njemačkih vojnika uz američke snage u Avganistanu kao beznačajno, Merc mu je u Bundestagu odgovorio sljedećim riječima: „Nećemo dozvoliti da se ta misija, koju smo izvršavali i u interesu našeg saveznika Sjedinjenih Američkih Država, danas omalovažava i obezvređuje.“

Situacija u Ukrajini ostaje dramatična

I dalje je otvoreno pitanje da li u Ukrajini konačno može doći do mira. Čak i predsjednik Volodimir Zelenski u međuvremenu priznaje da bi njegova zemlja, makar privremeno, morala da se odrekne dijela teritorije ako bi oružje zaista utihnulo. Međutim, Ukrajina odlučno odbacuje mogućnost da Rusiji prepusti i oblasti koje ruske snage još nisu ni zauzele.

Merc će u Vašingtonu svakako ukazati na to koliki značaj pridaje Ukrajini. Ruski napadački rat traje već četiri godine – tek će se vidjeti da li će Tramp pokazati razumijevanje za tu temu.