Angela Merkel 13. i 14. septembra putuje na Zapadni Balkan, posljednji put kao kancelarka. U Tirani se 14. septembra sastaje sa premijerima šest zemalja tog regiona, a prije toga želi da svrati u Beograd i sastane se s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Kako je potvrdila Martina Fic, zamjenica portparola njemačke vlade, kancelarka namjerava da se u Beogradu sastane i sa predstavnicima civilnog društva svih šest balkanskih zemalja, a u Tirani će biti organizovan ručak sa šefovima vlada svih zemalja Zapadnog Balkana. Prije odlaska, kancelarka želi i da održi bilateralne razgovore s premijerima Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Prema diplomatskim izvorima iz Berlina, inicijator ovog putovanja bio je njemački ambasador u Pekingu Jan Heker, koji je nedavno iznenada preminuo. Heker je do kraja jula bio najbliži kancelarkin savjetnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku, a imao je i odlučujući uticaj na njemačku politiku prema Zapadnom Balkanu.

Fokusiran na EU-perspektivu regiona

„Posebno se zalagao za EU-perspektivu Zapadnog Balkana", napisao je u ponedjeljak na Tviteru njemački političar Mihael Rot (SPD), državni ministar za Evropu u Ministarstvu spoljnih poslova.

Vijest o iznenadnoj smrti 54-godišnjeg ambasadora rastužila je ne samo kancelarku i njene najbliže kolege, već i mnoge berlinske diplomate, novinare, ali i političare iz svijeta. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić još istog dana je putem Tvitera izrazio saučešeće i posebno pohvalio njegove sposobnosti i razumijevanje regiona: „Njemačka je izgubila velikog diplomatu, a Srbija velikog prijatelja", napisao je Vučić.

Prema diplomatskim izvorima iz Berlina, albanski premijer Edi Rama uputio je kancelarki dugačko pismo saučešća, a ministar spoljnih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani ocijenio je da se preminuli njemački diplomata „neumorno angažovao za integraciju Zapadnog Balkana u EU".

Saučešće su izjavili i bivši premijeri Kosova Avdulah Hoti i Ramuš Haradinaj, koji su ga opisali kao „prijatelja Kosova".

Stop za ideje o prekrajanju granica

Jan Heker, ranije sudija, bio je u martu 2018. tek nekoliko mjeseci na funkciji kancelarkinog savjetnika, kada je iskazao posebno interesovanje za Zapadni Balkan i otputovao tamo. „Pomalo rezervisan, ali dobar slušalac i prije svega otvoren za svako mišljenje." Tako ga opisuje jedan opozicioni političar iz regiona, koji ga je sreo na tim putovanjima.

„Posebno ga je impresionirala otvorenost sagovornika i njihovo divljenje prema kancelarki Angeli Merkel", kaže za DW jedan visokorangirani diplomata iz Berlina. „On je shvatio da je njemački glas veoma važan na Zapadnom Balkanu".

U ljeto 2018. proces približavanja šest zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji našao se u zastoju zbog otpora Francuske. Zemlje Zapadnog Balkana postale su nestrpljive.

Istovremeno, kružile su glasine o mogućim planovima za podjelu Kosova i novim granicama u regionu. Te ideje su, navodno, podržali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i tadašnji predsednik Kosova Hašim Tači, a ni tadašnja visoka predstavnica EU za spoljne poslove Federika Mogerini nije bila protiv planova o razmjeni teritorija.

Međutim, većina u regionu odbacila je ideju o povlačenju novih granica i upućen je glasan poziv kancelarki Merkel. Bio je to tretnutak za šatl-diplomatiju. U cilju priprema Berlinske konferenciju o Zapadnom Balkanu, zakazane za kraj aprila 2019, Jan Heker je sa svojim francuskim kolegom Emanuelom Boneom otputovao u Beograd i Prištinu.

To nije bio lak poduhvat, jer je, pored suprotstavljenih balkanskih političara, tu bio i Ričard Grenel, tadašnji ambasador SAD u Berlinu i specijalni izaslanik predsjednika Donalda Trampa za Zapadni Balkan. On je gurao balkansku agendu koja nije bila usklađena sa EU.

Na samitu 2019. u Berlinu nije bilo sporazuma, ali će on ostati upamćen kao mjesto na kojem su sa stola konačno sklonjeni planovi o povlačenju novih granica na Balkanu.

Odlazak prijatelja

Jan Heker je takođe bio taj koji je „u ime kancelarke" gurao imenovanje bivšeg njemačkog ministra za poljoprivredu Kristijana Šmita za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) – kako je to napisao sam Šmit na svom nalogu na Fejsbuku.

Bivši šef OHR-a Kristijan Švarc-Šiling tada je ocijenio da je to „povratak snažne predanosti Njemačke i EU Bosni i Hercegovini". Bila je to pobjeda EU i SAD nad Rusijom, koja je u UN-u na početku, kako se izrazio Švarc-Šiling, „torpedovala" Šmitovu kandidaturu.

Nije bilo predviđeno da kancelarkin bliski saradnik i savjetnik bude na ovom posljednjem putovanju na Balkan. Krajem avgusta Heker je preuzeo dužnost ambasadora Njemačke u Kini.

To što je Jan Heker umro tako neočekivano, nakon samo dvije nedjelje na funkciji, posebno je tužno, rekao je albanski ambasador u Berlinu  Artur Kuko: „On nije bio samo prijatna osoba, već je veoma dobro razumio Balkan i bio je pravi prijatelj u pravom smislu te riječi, onaj koji ponekad kaže i neprijatne stvari. Nedostajaće nam taj glas."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu