U njemačkom Bundestagu ove sedmice je na dnevnom redu budžetska politika. Ministar finansija Wolfgang Schaeuble je stoga predstavio budžet za ovu godinu, rekavši da on iznosi 300 milijardi eura. O namjeni i utrošku novca diskutovaće se nekoliko dana. Najveću pažnju međutim privlači tradicionalna Generalna debata u Bundestagu. Tu akcenat nije na podrobnim informacijama na polju finansija, već na opštim političkim smjernicama vlade koju vodi Angela Merkel. Stoga je najvažnija govornica za pultom upravo ona, njemačka kancelarka. Ova demohrišćanka je iskoristila svojih 35 minuta za snažno odslikavanje unutrašnjo-političkog stanja u zemlji.

Rasprava, za koju je odvojeno 4 sata, počela je iznenađenjem. Za govornički pult ispred najjačeg opozicionog poslaničkog kluba u Bundestagu, stranke Lijevih, nije izašao, kao što je bilo najavljeno, Gregor Gysi. Umjesto šefa kluba poslanika Gysija je vladajuću koaliciju, sastavljenu od demohrišćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata, napala Katja Kipping. Cilj, koji je zacrtala vlada a po kojem sljedeće godine ne bi bilo novog zaduživanja, ona je ocijenila "knjigovodstvenim trikom". Umjesto da poveća poreze preduzećima, vladajuća koalicija pljačka i otima višak novca iz socijalnih kasa, kako bi mogla prikazati poravnanje budžeta, naglasila je Katja Kipping.

Neukazana pomoć

Posebno žestoko je zastupnica Lijevih kritikovala evropski kurs njemačke vlade, ocjenjujući kako vlada u Berlinu "dijeli evropski kontinent". Kippingova je s tim u vezi napravila asocijaciju na Grčku. Kao primjer je navela stanje u grčkom zdravstvenom sistemu. "Pacijentima se, u nedostatku novca, uskraćuju neophodne i po život važne operacije", rekla je Katja Kipping i dodala da diktat štednje za Grčku nije ništa drugo do neukazana pomoć ovoj zemlji.

Njemačka kancelarka odgovorila je na napade Lijevih tako što je iritantnu riječ "Grčka" pomenula tek na kraju svog govora, odbijajući da ide u detalje. Puno više joj je bilo važno da istakne istorijsku dimenziju budžeta za 2015. koji bi bio oslobođen novog zaduženja. Posljednji put se to u Njemačkoj desilo 1969. godine, naglasila je Angela Merkel. Istovremeno je dodala da dužnička kriza u eurozoni još nije okončana. Pored toga, naglasila je kancelarka, postoje i nove nesigurnosti i tenzije kada je u pitanju razvoj situacije u Ukrajini.

Njemačka kao dobitnica procesa globalizacije

Kancelarka je u svom govoru dosta prostora posvetila njemačkoj ekonomskoj politici. Rekla je da Njemačka spada u dobitnike globalizacije, zato što ima konkurentnu industriju i dobro razvijena preduzeća srednje veličine. Sada je važno, naglasila je kancelarka, da se održi sposobnost za inovacije. "Kreativnost je motor našeg blagostanja", podvukla je Merkelova i dodala da pri tom investicije imaju veoma važnu ulogu, "prije svega u naš najveći kapital a to su ljudi". Kancelarka je obećala dodatna sredstva koja će biti izdvojena za naučni rad i obrazovanje i obdaništa.

Trebalo bi se više finansirati u saobraćajnu infrastrukturu i snabdijevanje energijom. Posebnu društveno-političku dimenziju, kako je istakla Angela Merkel, ima i digitalizacija. Zaštita podataka i njihova sigurnost su legitimni i neophodni i na tome još puno treba raditi. Pri tom kancelarka nije niti jednom riječju pomenula aferu sa špijuniranjem od strane Američke nacionalne agencije NSA.

Na kraju malo o krizi na Krimu

Na kraju govora, kancalarka je govorila o demografiji i integraciji, koja je važna s obzirom na demografske promjene u Njemačkoj i na stanovništvo koje sve više stari. Učešće migranata u poslovnom svijetu bi se moralo povećati, rekla je Merkelova. Dodala je da impuls za to treba biti i dugo osporavano a sada usvojeno dvojno državljanstvo. "Vi ste dobrodošli" Dio ste ovog društva!", riječi su koje je kancelarka uputila doseljenicima.

Na kraju je kancelarka pomenula krizu oko Krima. "Nije vidljivo na koji način Rusija doprinosi smirivanju napetosti", konstatovala je kancelarka. "Ukrajinci moraju moći sami odlučivati o svojoj sudbini i pri tome će im Njemačka biti od pomoći", rekla je Angela Merkel. Model budućnosti je pomirenje interesa. Kancelarka je na Generalnoj debati u Bundestagu ostavila otvorenim odgovor na pitanje kako bi se taj model mogao primijeniti na Krim.

Autori: Marcel Fuerstenau / Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić