Liviju Radion je umoran od čekanja. Prije jedanaest godina je napustio rumunski gradić Tulčeu zajedno sa nekoliko stotina ljudi – u nadi da ga u Njemačkoj čekari bolji život. Rumunija se pridružila EU 2007. godine, a punopravna članica zajedničkog tržišta rada je postala 2014. godine. Teoretski, Rumun koji radi u Njemačkoj mora imati ista prava kao i domaći radnik.

Pasji život

Radion i njegovi sunarodnici su potpisivali ugovore sa rumunskim kompanijama koje su obećavale dobru zaradu, osiguranje, plaćeni odmor i pristojan smještaj. Nisu se bunili zbog smjena od 10 do 12 sati dnevno, šest dana u sedmici, u hladnjačama gdje temperatura ne prelazi pet stepeni. Nisu se bunili ni zbog astronomske kirije od 2.000 evra za stan koji im je pronašla firma. Neki pričaju da je u tim stanovima u dvije spavaće sobe spavalo i do devet ljudi. Bez znanja njemačkog nisu se bunili čak ni zbog oduzimanja 50 do 100 evra mjesečno od plate na ime opreme za rad, kao što su uniforme i satare.

Poslodavcu je sve to bilo veoma zgodno. Došljaci, ne znajući jezik ni svoja prava, nisu mogli ništa da ispričaju njemačkim inspekcijama. Čak ni kada je prvima među njima zatrebala ljekarska pomoć pa su kod ljekara shvatili da njihovo osiguranje mnoge troškove ne pokriva. Podizvođači su stalno mijenjali ugovore te mnogi radnici nisu imali ni osiguranje u slučaju nezaposlenosti. Ljudi su preko noći mogli biti izbačeni na ulicu.

Jedne noći se Liviju Radion onesvijestio nedaleko od klaonice u kojoj je radio. Kada se osvjestio u bolnici je saznao da je dobio otkaz. Prije toga je imao ugovor sa jednom od brojnih eksternih firmi koje su onda iznajmljivale radnike jednoj klanici u Bohumu. Najprije se borio protiv bolesti, a sada se bori protiv industrije koja ga je upošljavala.

Sindikati otvorili savjetovalište

Prema procjenama njemačkih sindikata, mesna industrija u Njemačkoj zapošljava oko 20.000 radnika – samo iz Rumunije. Horor koji je prošao Radion nije usamljen primjer. Zato je Savez njemačkih sindikata otpočeo projekat za radnike ove branše iz drugih članica EU. Sabolč Šepši vodi ovaj projekat sa sjedištem u Dortmundu. On tečno govori rumunski, dok drugi savjetnici govore bugarski, mađarski i poljski.

 Pročitajte zašto je "Svinja vrednija od radnika?"

„Nemamo precizne statistike o broju Rumuna koji rade u klaonicama u Njemačkoj jer oko 90 odsto radnika – uključujući one iz Poljske, Mađarske i Bugarske – nisu direktno zaposleni", kaže Šepši za DW. „Mnogi podizvođači imaju miješani portfolio i često nisu registrovani samo kao kompanije koje se bave mesom već i kao firme koje se bave čišćenjem ili logistikom. Mnogi koji rade na obradi mesa zapravo su registrovani kao osoblje za čišćenje."

Liviju Radion i njegovi sunarodnici bili su ne malo iznenađeni kada su čuli da je o njihovom problemu nedavno raspravljao i politički Berlin. Prema novom zakonu koji je donijet u avgustu, uprava mesne industrije mora preuzeti odgovornost za svoje zaposlene čak i ako tehnički imaju ugovore sa eksternim firmama. Ipak, nekoliko radnika koji su i dalje zaposleni u mesnoj industriji anonimno je za DW potvrdilo da u praksi nema nikakvih poboljšanja.

Četiri mjeseca nakon donošenja zakona je skoro nemoguće pronaći fabriku mesa u Njemačkoj gdje radnici iz istočne Evrope dobijaju plate po njemačkom standardu, a kamoli gdje su direktno zaposleni kod firme za koju zapravo rade.