Dr. Fikret Operta, direktor Doma zdravlja u Varešu, prije nekoliko godina saznao je da boluje od metastatskog melanoma. Šok od izrečene dijagnoze bio je, kako tvrdi, tek uvod u još gori šok – da adekvatna terapija ne postoji u FBiH, odnosno da lijek može potražiti u inostranstvu i to o vlastitom trošku.

„Lijekovi za liječenje melanoma nisu skupi za fondove zdravstvenog osiguranja, a nisu na listama u FBiH, pa se pitam kako je to moguće, a da pri tome nije osigurano liječenje u inostranstvu"?, kaže Operta i naglašava da je terapija, u prosjeku oko 350.000 konvertibilnih maraka godišnje, preskupa za prosječnog bh. građanina. Srećom, dodaje, u pomoć mu je priskočila familija u Njemačkoj, gdje se liječi suvremenom imuno-terapijom, pa je već 'nadživio' prosjek preživljavanja oboljelih u FBiH.

Dr. Maja Banjin, klinički onkolog, kaže da je za nju kao liječnicu, najgore saopćiti pacijentu da mu ne može pomoći, premda pomoć negdje postoji. Posebno je teško kada se radi o mladim pacijentima.

Očaj doktora

„Frustrirajuće je za ljekara da zahvaljujući vremenu u kojem živim i dostupnoj nauci, na žalost, ja nemam oružje kojim mogu pružiti život. Ja imam znanja o terapiji koja nudi život, no zahvaljujući prostoru na kojem živim, ja to ne mogu ponuditi pacijentu", kaže dr. Banjin za Deutsche Welle. Adekvatno liječenje oboljelima od melanoma, dodaje Banjin, nije dostupno u FBiH jer nijedan od inovativnih lijekova koji se nalaze na listama Američkog udruženja onkologa i u europskim onkološkim vodičima, „nije na listi dostupnih lijekova u FBiH".

„To je razlog povećane smrtnosti pacijenata i kao posljedicu toga imamo činjenicu da pacijenti oboljeli od metastatskog melanoma u FBiH žive tri i po puta kraće nego pacijenti u Europi", upozorava dr. Banjin i dodaje da se razlike vide i u postotku preživljavanja oboljelih od 36 mjeseci, gdje je u FBiH taj postotak 0, a u zemljama EU, na primjer, 45 posto.

„Moderna" terapija iz 1975.

Šokantna činjenica je i to, naglašava Banjin, da je jedini lijek za tretiranje metastatskog melanoma u FBiH Dakarbazin (Dacarbazine), koji se koristi još od 1975. godine. „Ja još uvijek jedino to mogu da ponudim svom pacijentu, a rezultat liječenja takvim lijekom je šestomjesečno preživljavanje"!

Pojašnjava da su se 2011. godine na inostranom tržištu pojavile „dvije linije inovativnih lijekova, kada se desila revolucija u terapiji metastatskog melanoma, kao imuno-terapija i kao target, odnosno ciljana terapija zasnovana na mutacijama gena, koja je namijenjena za otprilike 50 posto pacijenata". Uz pomoć tih terapija, tvrdi dr. Banjin, liječenje metastatskog melanoma u svijetu je sve uspješnije i učinkovitije, pa se za tu zloćudnu bolest može reći da „iz smrtonosne prelazi u kroničnu". BiH je, na žalost, daleko od toga.

Nezainteresiranost odgovornih za „otpisane"

„Na sve naše zahtjeve i pokušaje da dobijemo lijekove za pacijente u FBiH, nadležni su ostali gluhi i slijepi", kaže dr. Banjin. Razlog „gluhoće i sljepoće" nadležnih svakako je i prekompliciran sistem, posebno u FBiH, gdje se zdravstveno osiguranje dijeli na kantonalni i entitetski nivo. U zdravstveni sektor u FBiH u prosjeku se, prema riječima Novke Agić, direktorice Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH, godišnje ulaže 1,6 milijardi konvertibilnih maraka. Od tog iznosa, tvrdi Agić, za osiguranje se izdvaja tek nekih 150 miliona, što je nedovoljno za osiguranje svih potrebnih terapija, a u startu nedostaje nekih 60 miliona. Jedna od posljedica toga je da na liste Zavoda u posljednjih pet godina nije dodan niti jedan citostatik, pa tako ni terapije za melanom.

Zavod se, tvrdi Agić, uporno obraća nadležnim organima, posebno upozoravajući na činjenicu da je broj oboljelih od teških, kancerogenih oboljenja u porastu i da je u FBiH već premašio cifru od 10,500. Dodaje, također, da se obraćala i federalnom Parlamentu, gdje ju je ozbiljno saslušao Dom naroda, dok političari Zastupničkog doma nisu bili pretjerano zainteresirani za zdravstvenu problematiku, pa nije bilo kvoruma da se usvoje neka predložena rješenja.

Problem u cijeloj BiH još uvijek predstavlja i jedinstvena stopa PDV-a na sve proizvode, pa tako i na lijekove, kao i razna carinska i druga davanja, kojih ni lijekovi nisu pošteđeni.

Predsjednik Odbora za zdravstvo Parlamenta FBiH, dr. Ibrahim Šišić, inače i sam klinički onkolog, priznaje da se problemi zdravstva uzimaju „kao naslijeđena stvar i slabo dopiru" do njegovih kolega u Parlamentu. Za probleme pacijenata sa malignim oboljenjima, tvrdi dr. Banjin, razumijevanja nekada nemaju ni njene kolege, pa često takve pacijente u startu smatraju „otpisanima".

Udruženjem do lijeka

Od 2011. godine u FBiH je registrirano više od 250 pacijenata oboljelih od metastatskog melanoma. U gotovo pola slučajeva zabilježen je smrtni ishod, a bolest najčešće napada osobe mlađe od 40 godina. Broj oboljelih je, kako upozoravaju stručnjaci – onkolozi i dermatolozi – u porastu.

Upravo taj problem, kao i problem s kojim se već godinama susreće – nemoć da pomogne pacijentima, ponukao je dr. Maju Banjin da inicira osnivanje Udruženja oboljelih od melanoma (UOM) FBiH. Udruženje, koje je i zvanično predstavljeno u Sarajevu, pokušat će se izboriti da pacijenti oboljeli od malignog melanoma, ali i drugih malignih oboljenja, imaju priliku dobiti adekvatnu, suvremenu terapiju, terapiju koja daruje život.

UOM je početak svog rada ujedno obilježio i početkom kampanje „Svi smo krivi", kojom će pokušati podići i svjesnost javnosti o najzloćudnijem tumoru, te ukazati na sve probleme sa kojima se oboljeli susreću.

Slična udruženja u susjednim državama, Hrvatskoj i Srbiji, kako kaže Banjin, uveliko su pomogla da se na listama dostupnih lijekova, a čije troškove pokriva zdravstveno osiguranje, nađu i moderne imuno i ciljane terapije, dokazano učinkovite u tretiranju metastatskog melanoma, ali i nekoliko drugih vrsta raka.

Letargija koja ubija

Zavod za zdravstveno osiguranje, kako je na predstavljanju UOM-a rekla Novka Agić, hitno će se aktivirati na iznalaženju rješenja i dodavanja imuno i ciljane terapije za oboljele od metastatskog melanoma na listu lijekova koje pokriva osiguranje. Dugo se na to i čekalo, smatra struka.

„To je posljedica društva u kojem živimo, društva koje tone, u kojem ljudi sve više rove po kontejnerima, pokušavaju da prežive i normalno je da ta priča o nekoj bolesti, koja je tamo negdje i koja se dešava nekom drugom ne zanima nikoga", kaže dr. Banjin i zaključuje: „Vi vidite na koncu jednu letargiju i u procesima biranja onih koji će nas voditi, jednu letargiju u procesu obrazovanja, to se vidi svugdje, osjeća na svakom koraku, tako da nije čudo što se to dešava i u zdravstvu, pogotovo u nečemu što se zove metastatski melanom".