Nakon što je odslužio petnaestogodišnju zatvorsku kaznu zbog terorističkog napada na Američku ambasadu u Sarajevu iz 2011. godine, Mevlid Jašarević se suočio s novim pravnim preokretom. Po zahtjevu Sjedinjenih Američkih Država, Sud Bosne i Hercegovine odredio mu je privremeni ekstradicioni pritvor u trajanju od 18 dana.

SAD traže njegovo izručenje zbog pokušaja ubistva službenika ambasade, dok pravni stručnjaci i odbrana otvaraju ključno pitanje: radi li se o pravno nedozvoljenom dvostrukom suđenju za isti događaj?

Odbrana: „Američka optužnica ignoriše presudu iz BiH“

Govoreći za DW, braniteljica Mevlida Jašarevića, advokatica Alma Tabaković, ističe da je cijeli proces tempiran neposredno pred njegov izlazak iz zatvora te da odbrana osporava osnovanost zahtjeva za izručenje.

BiH ne izručuje osobe državama u kojima im prijeti smrtna kazna, osim ako SAD dostave obavezujuću garanciju da ona neće biti tražena, izrečena niti izvršena, ali Tabaković tvrdi da se u verbalnoj noti SAD-a navodi  „da Jašareviću u ovom slučaju ne prijeti smrtna kazna“.

Iako je riječ o više tačaka optužnice za koje se pojedinačno može izreći kazna do 10 godina zatvora – što u zbiru može predstavljati i doživotnu robiju – američka strana se, prema njenim riječima, uopće nije izjašnjavala o ključnom pravnom principu zabrane dvostrukog kažnjavanja (ne bis in idem). 

„Američka optužnica uopće ne navodi da se radi o djelima za koja je Jašarević već odgovarao. Prema stavu odbrane, ovih 10 tačaka optužnice zapravo predstavlja ispresijecane i podijeljene tačke koje su već ušle u pravnu konstrukciju krivičnog djela za koje je Jašarević već procesuiran pred sudom u BiH, za koje je pravosnažno osuđen i čiju je kaznu u cjelosti odležao“, upozorava Tabaković.Iz tog razloga, odbrana smatra potpuno neosnovanim ponovno procesuiranje i izručenje za događaje koji su već bili predmet pravosnažne presude u Sarajevu.

Adamović: Sud BiH mora porediti opis radnji

Pravne dileme i proceduralne uslove oko zahtjeva za izručenje za DW pojašnjava i nekadašnji sudija Suda BiH i ugledni advokat Vlado Adamović. On naglašava da Sud BiH najprije mora provjeriti opšte procesne uslove – poput garancija da ne prijeti smrtna kazna ili da djelo postoji u domaćem zakonodavstvu.

Međutim, glavno pitanje na koje Sud BiH mora odgovoriti jeste utvrđivanje činjenica o već presuđenoj stvari:

„Ono što zbunjuje javnost je kako utvrditi za šta on treba da bude suđen ako je već osuđen za terorizam. Sudija koji to bude radio pogledat će kako je to opisano (u noti SAD-a) i vidjeti da li se te radnje po opisu uklapaju u presudu kojom je već osuđen. Ako se to desi, onda će odbiti izručenje, jer je to već presuđena stvar. Ukoliko utvrdi da postoji nešto što u ovoj zemlji nije presuđeno, onda može razmišljati o tome da dozvoli izručenje“, objašnjava Adamović.

Državljanstvo i konačna odluka Ministarstva pravde BiH

Advokatica Tabaković podsjeća i na specifičan status samog Jašarevića, koji je državljanin isključivo Republike Srbije, a nema državljanstvo BiH. Da je situacija obrnuta, BiH ga po Ustavu ne bi mogla izručiti, dok Srbija u ovom trenutku za njim ne raspisuje potragu, čime ne postoji prioritet izručenja prema matičnoj državi.

U roku od 18 dana privremenog pritvora očekuje se dostavljanje kompletne dokumentacije i zvaničnog ekstradicionog zahtjeva iz SAD-a. Ukoliko Sud BiH utvrdi da su ispunjeni svi zakonski uslovi, konačnu odluku o tome hoće li Jašarević biti izručen donijet će ministar pravde Bosne i Hercegovine.

Napad iz 2011. i optužbe na račun Nusreta Imamovića

Teroristički napad na zgradu Ambasade SAD-a u Sarajevu dogodio se 28. oktobra 2011. godine. Mevlid Jašarević, tada 23-godišnji državljanin Srbije iz Novog Pazara i pripadnik selefijskog pokreta, ispalio je više od sto metaka na zgradu ambasade, teško ranivši policajca Mirsada Velića. Akcija je okončana kada ga je snajperist sarajevske policije ranio i savladao, nakon čega je 2013. pred Sudom BiH pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora. 

Na nedavnom ročištu u Sudu BiH povodom zahtjeva SAD-a za izručenje, Jašarević se emotivno obratio vijeću, tražeći kratak boravak na slobodi kako bi vidio porodicu:

„Ja sam bio dijete od 22 godine kad sam to uradio i kažnjen sam, odslužio sam svoju kaznu (...) Ali nije kažnjen onaj glavni iz Gornje Maoče, Nusret Imamović, koji me je poslao da pucam na Ambasadu“, izjavio je Jašarević u sudnici.

Gornja Maoča

Nusret Imamović, nekadašnji lider radikalne selefijske zajednice u Gornjoj Maoči odakle je Jašarević krenuo u napad, napustio je BiH 2013. godine i otišao u Siriju. Iako se nalazi na listi najtraženijih globalnih terorista State Departmenta i pod crvenom potjernicom Interpola, zvanične potvrde o njegovoj sudbini ili eventualnoj pogibiji nema, te se i dalje vodi kao bjegunac.

Gornja Maoča bila je glavno uporište tzv. paradžemata – ilegalnih vjerskih zajednica. Inicijativom Islamske zajednice u BiH na čelu s reis-ul-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem, osigurano je da se vjerski život odvija isključivo u zvaničnim okvirima, dok su neintegrirane grupe prepuštene nadležnim službama. Danas su ta nekadašnja radikalna jezgra praktično razbijena i ugašena – većina izoliranih naselja svedena je na marginalne i malobrojne grupe pod strogim nadzorom obavještajnih i policijskih agencija.