Saga oko izgradnje male hidrocentrale na rijeci Uni Donjoj Suvaji u Hrvatskoj, polako dobija svoj epilog. Državni inspektorat Hrvatske izašao je na teren i snimio kompletan riječni zahvat na kojem je prije nekoliko sedmice počela izgradnja male hidrocentrale. Građani su tada tijelima stali ispred mašina, zahtijevajući od vlasti hitnu obustavu radova i vraćanje ovog bisera prirode u prvobitno stanje.

„Mi smo i dalje na terenu, radova sada nema. Informacija koju smo dobili da je inspektorat podnio krivične prijave protiv odgovornih u Zadarskoj županiji za izdavanje dozvole nam je vjetar u leđa, ali opet moramo sačekati konačnu riječ inspektorata, želimo informaciju crno na bijelo", kaže za DW Tanja Rastović iz Udruženja „Una Srba", čiji aktivisti zajedno sa građanima iz cijelog regiona svaki dan protestuju.

Državni inspektorat je u svom saopštenju naveo da je primio nalaz upravnog nadzora Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije nad radom Upravnog odjela Zadarske županije, u vezi sa zahvatom izgradnje male hidroelektrane „Una–mlin". Navode da je u njemu utvrđeno da nije sproveden postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, da nije zatraženo mišljenje o uticaju navedenog zahvata na okolinu prije izmjene i dopune lokacijske dozvole. Takođe, utvrđeno je da rješenja kojima su vodopravni uslovi izdati na osnovu nepotpune dokumentacije nosioca zahvata.

Krivične prijave

„Zbog utvrđenih povreda propisa, Državni inspektorat je podnio krivičnu prijavu protiv službene osobe koja je izdala lokacijsku dozvolu zbog sumnje na zloupotrebu položaja i ovlaštenja", navodi se u saopštenju inspektorata, koji je za izdatu građevinsku dozvolu (izdatu 2016. op. a), zatražio upravni nadzor Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Istovremeno, inspekcija zaštite okoliša je utvrdila da prije ishođenja Izmjene i dopune lokacijske dozvole, nosilac zahvata nije od nadležnog Ministarstva zatražio mišljenje o potrebi sprovođenja postupka procjene uticaja navedenog zahvata na okolinu. Inspektorat traži i da se utvrdi da li je zahvat izgradnje male hidrocentrale "Una-mlin" već prouzrokovao štetu s obzirom da se zahvat izvodi  na području ekološke mreže Natura 2000".

S obzirom da je inspekcija već utvrdila da se radovi izvode na prostoru ekološke mreže Natura 2000, mještani smatraju da je poništavanje dozvole izvjesno, ali da neće prekinuti proteste dok ta odluka ne bude i zvanična.

A da li je dosadašnji zahvat na ovom prostoru prouzrokovao štetu, najbolje znaju upravo mještani Srba. Jedan od njih Stefan Vojnović, kaže za DW da postoji sumnja zašto se toliko odugovlači sa konačnom odlukom.

„Mi čekamo da dobijemo zvanični zaključak da ne moramo više dežurati, da institucije preuzimaju svoj posao. Očigledno da tu nije lagana priča čim to toliko traje", kaže Stefan, napominjući da je u najmanju ruku sumnjivo da se zbog jedne male hidrocentrale uništava cijela priroda.

„U pitanju je izvor u kojem su ekstremni istraživači došli do 248 metara i nisu imali mogućnosti da odu dalje jer nisu imali dovoljno opreme. Ko ima pravo to da uništi", napominje Stefan.

Krčenje terena za ostale

Postojeći propisi u Hrvatskoj definišu male hidroelektrane do 10 megavata instalisane snage. Međutim, mnogo je nelogičnosti u cijelom postupku, slaže se većina. Prvo, mini hidrocentrale tog kapaciteta uglavnom ne rade velike firme. Drugo, više od mjesec dana je prošlo od početka radova, te protesta mještana ali i građana BiH kroz koju Una počinje svoj tok svega četiri kilometra od vrela Une, a da nema jasne reakcije hrvatske vlade o narušavanju ekološke mreže Natura 2000. Takođe, postavlja se pitanje da li pokušaj izgradnje ove hidrocentrale, otvaranje puta za neke druge projekte.

Prostornim planom Zadarske županije na tom lokalitetu planirano je nekoliko MHE, kaže Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, koji je aktivno uključen u ovu problematiku od početka, kao i u cijelu priču oko devastacije rijeka u Bosni i Hercegovini.

„Oni u Prostornom planu imaju predviđeno još osam hidrocentrala na Uni i Krki, koja je granična rijeka sa BiH. Početak izgradnje ove hidroelektrane na Uni može otvoriti put svim ostalim", kaže Topić, primjećujući prevelik period čekanja vlasti Hrvatske oko pitanja koje je sa stanovišta zakonskih propisa i zaštite životne sredine, potpuno čisto.

Investitor, firma Pipra iz Splita još se ne oglašava o cijelom slučaju. Inače, kompanija ima širok spektar djelatnosti. Prema podacima iz privrednog registra, Pipra se između ostalog bavi proizvodnjom, prenosom i distribucijom električne energije, organizovanjem tržišta električne energije, kao i njenom isporukom i trgovinom. Firma STARAC d.o.o iz Splita navedena je kao izvođač radova na MHE na Uni, a kao jedna od njenih djelatnosti je i obrada arhitektonskog kamena. 

„Sve ovo čekanje može nas navesti da je investitor možda u nekoj sprezi sa vlastima, čim nemamo nikakvu reakciju iz vrha vlasti. Ne znam zaista zašto je izabrano ovo područje i izgradnja MHE tako malog kapaciteta, posebno od tako jakih kompanija", kaže Topić.

Rekonstrukcija mlinova

U jednom od izmjena Prostornog plana Zadarske županije u članu 62c piše da se „Omogućava rekonstrukcija starih mlinica u male hidroelektrane uz uslov da zadrže izvorni izgled i da se ne mijenja postojeći vodni režim. Rekonstrukcija starih minica u male hidroelektrane moguća je i izvan ovim Planom određenih područja malih hidroelektrana te i u područjima krajobraznih vrijednosti, kulturnih krajolika i zaštićenih dijelova prirode", navodi se u Prostornom planu Zadarske županije. Podsjećamo, u dokumentaciji je kao naziv projekta naveden „Una-mlin", što je podatak koji je koristio i Državni inspektorat. 

U dokumentu Razvojne mjere opštine Gračac do 2015-2020 godine navedena je između ostalog i izgradnja mini hidroelektrana, a u opisu stoji „Izgradnjom mini hidroelektrane želi se postići iskorištavanje vodenog potencijala za proizvodnju električne energije, zbog čega se hidroenergija smatra najznačajnijim obnovljivim izvorom energije". 

Hidroelektrana na rijeci Dubokoj, Kotor Varoš, za koju ne postoji Sudija o uticaju na životnu sredinu, MHE na rijeci Plivi, te sedam MHE na području Gacka i Kalinovika na Neretvi, od kojih ne odustaju u resornom ministarstvu, su samo neki od primjera koji su ekvivalent problemu na Uni u Hrvatskoj. Da apsurd bude veći, resorno ministarstvo je zbog MHE na Uni u Hrvatskoj zatražilo od Zagreba prije nekoliko dana hitno obustavljanje radova.

„Imamo situaciju da ministarstvo RS uskače u ovu situaciju na vrelu Une i gdje se zalažu za procjenu uticaja na životnu sredinu, a u Republici Srpskoj ništa od toga nemaju", kaže Vladimir Topić, podsjetivši i na ogroman projekat HE Buk Bijela i ugroženost Tare i Drine, što nažalost nije izazvalo gotovo nikakvu reakciju javnosti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu