Nedavno se navršila godišnjica napada grupe huligana na LGBTIQ aktiviste u Banjaluci, nakon čega je ova zajednica praktično ugašena u ovom gradu. Pored tridesetak učesnika Organizacionog odbora BH Povorke ponosa, napadnuti su i novinari, među kojima je bio i novinar DW-a Ajdin Kamber.

„Nakon upozorenja policije, oni su nestali. Sve mi je odmah bilo sumnjivo. Mislio sam da napravim krug da vidim da li ima nekih aktivnosti u okolini i nisam ni završio misao do kraja, ugledao sam grupu od tridesetak maskiranih ljudi. Djelovali su veoma organizovano i na jedan su povik krenuli. Nakon toga sam primio prvi udarac", rekao je tada Kamber.

Bez epiloga

Godinu dana kasnije nema pomaka u istrazi, ali ni generalno kada je riječ o ljudskim pravima LGBTIQ osoba u BiH. Iako postoji Zakon o zabrani diskriminacije, on se ne primjenjuje u ovakvim slučajevima, a veliki problem predstavlja i mali broj prijava kršenja ljudskih prava.

„Vidimo nazadovanje kada je riječ o ljudskim pravima u cijeloj BiH. Primjer je usvajanje zakona u RS, koji se odnose na kriminalizaciju klevete ali i o stranim agentima, što se reflektuje i na LGBTIQ zajednicu“, kaže Vanja Šunić iz BH Povorke ponosa, navodeći da je slučaj u Banjaluci potpuno ogolio sliku (ne)poštovanja ljudskih prava u BiH.

„Nakon napada u Banjaluci veliki broj pripadnika i pripadnica LGBTIQ zajednice je preplašen i to se najviše reflektovalo na zajednicu u Banjaluci, koja više ne istupa toliko javno kao što je to bilo ranije“, kaže Šunić, ističući da je poražavajuće da nadležno Tužilaštvo još ništa nije uradilo po tom pitanju.

Iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluuka su nam rekli da je istraga i dalje u toku, te da zajedno sa policijom rade na rasvjetljavanju ovog slučaja.

„Tužilaštvo postupa u predmetu u vezi sa napadom na aktiviste u Banjaluci dana 18.03.2023.godine i isti se nalazi u fazi istrage protiv više NN lica zbog počinjenog krivičnog djela nasilničko ponašanje iz člana 362. KZ RS. U pomenutom predmetu saslušano je više lica, ali do sada nisu otkriveni počinioci krivičnog djela“, rečeno nam je u Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci, navodeći i da je postupajući tužilac naložio policijskim službenicima Policijske uprave Banjaluka „da preduzmu potrebne mjere i radnje na otkrivanju počinioca/laca krivičnog djela“.

Medijska autocenzura  

Ipak, u BH Povorci ponosa smatraju da se istraga smišljeno opstruiše, s obzirom na to da se na snimcima, koje su oni dostavili policiji u noći kada se desio napad, počinioci mogu identifikovati. Iz Udruženja građana Oštra nula kažu da je ovaj slučaj unazadio sva prethodna nastojanja da se nešto popravi na ovom planu.

„Činjenica je da poslije toga nema nikavih događaja, da je zajednica u nekoj vrsti marginalizacije. Nije baš da su u mišijoj rupi, ali su totalno nevidljivi. Nemamo nikakvih lajt događaja, poput žurki, promocija knjiga i slično, što jasno pokazuje kakvo je stanje stvari“, kaže Milica Pralica iz Oštre nule, koja je prošle godine napadnuta na osmomartovskom maršu u Banjaluci, kada joj je oteta zastava duginih boja. 

Veliki problem predstavljaju i mediji, koji uglavnom kroz prezentaciju tradicionalnih vrijednosti i porodice, namjerno ili slučajno prave suprotan efekat u javnosti. Posebno oni, koji su pod direknim uticajem zvaničnih politika. Nešto bolja situacija je na današnji dan (17. maj) kada se obilježava međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije, gdje su mediji nešto „blaži" u svojim izvještajima i gdje dobar dio njih ukazuje na kršenje prava LGBTIQ osoba.

Kada je riječ o poštovanju ljudskih prava, ni izjave zvaničnika ne idu u prilog suzbijanju predrasuda i mržnje prema homoseksualnosti i homoseksualnim osobama. One se manifestuju na različite načine, uglavnom kroz verbalne uvrede. Tako je neposredno prije napada na LGBTIQ aktiviste u Banjaluci prošle godine, iz vrha vlasti RS stigla zabrana bilo kakvog okupljanja. Prije nekoliko dana, u kontekstu pristupanja BiH Evropskoj uniji, čule su se slične poruke.

Po cijenu uskraćivanja EU novca

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da u zakonodavstvo Srpske nikada neće ući vrijednosti koje gaje pojedine članice EU o LGBT populaciji, makar ne dobila ni feninga iz evropskih sredstava za ubrzani razvoj.

„Svi smo mi dobili pregled šta očekuje Evropska komisija. Kada je riječ o obrazovanju, kaže se da će zemlja u pregovaračkom procesu, prilikom povlačenja sredstava za ubrzani razvoj  (op. redakcije - korištenja novca iz predpristupnih fondova EU), ugraditi sistem EU o LGBT. To se u Republici Srpskoj neće desiti", rekao je Dodik, upozorivši da RS ne mora dobiti novac ali da neće uvoditi zakonom da više ne postoje otac i majka, već „roditelj jedan“ i „roditelj dva".

„Djeca od 12 godina se mogu opredjeljivati da li su djevojčice ili dječaci. To je skrnavljenje prirode i svega drugog. Mi smo tradicionalno društvo. Hvala vam za vaših 300 miliona, ali to nećete dobiti u Republici Srpskoj. Možete poručiti Holandiji da u svojim negativnim stavovima prema nama uključe i ovo. Možda ovi u Federaciji BiH to hoće, ali mi nećemo“, rekao je Dodik.

Neće ni u Federaciji BiH, bar za sada, iako mali napredak postoji. Posebno u dijelu održavanja Povorke ponosa, pete po redu, koja se i ove godine organizuje u Sarajevu. Za razliku od prethodnih godina kada je policija blokirala dijelove grada kroz koje se  kretala Povorka, stanje je danas nešto bolje.

Povorka ponosa 22. juna u Sarajevu

„Peta BH Povorka ponosa biće održana 22. juna u Sarajevu. Ušli smo u završnicu priprema pred samu povorku“, kaže Anisa Pračić-Šehić, članica Organizacionog odbora BH Povorke ponosa, očekujući da će se stvari po pitanju LGBTIQ populacije promijeniti na bolje jer privilegija ljudskih prava nije privillegija samo određenog broja ljudi.

„Mi nemamo napredak kada je riječ o zakonskoj regulativi koja bi definisala prava LGBTIQ osoba. Ali na četvrtoj Povorci ponosa imali smo male napretke poput činjenice da ulice nisu bile potpuno zatvorene, da su građani mogli da budu blizu rute kretanja i slično. Ali to su mali koraci u odnosu na zahtjeve, kao što su zakon o istospolnim partnerstvima, zakon o tranziciji transrodih osoba", kaže Šehić, koja nije optimistična da bi sve ovo uskoro moglo doći na dnevni red domaćih vlasti.

Da uskoro neće doći do poboljšanja u BiH smatra i Darko Pandurević, rukovodilac programa i zagovaranja u Sarajevskom otvorenom centru (SOC). Primjera za to ima dosta, od napada aktivista u Banjaluci prošle godine, koji nije dobio sudski epilog, pa do svakodnevnog pojedinačnog kršenja ljudskih prava. Problem je što se ovim šalje loša poruka - od amnestije napadača za takve postupke, gdje se prećutno poručuje da LGBTIQ osobe nisu građani koji moraju uživati sva ljudska prava. 

„Žalosno je što su ti zločini iz mržnje poruke, koje idu šire od djela koje je učinjeno. Sve osobe, koje dijele određeni indentitet, mogu se osjećati ugroženo i uplašeno, što se nažalost u praksi i dešava“, kaže Pandurević, apostrofirajući da postoji tendencija nazadovanja, posebno jer se, kako kaže, u RS planira ukloniti rodni identitet iz Krivičnog zakona. Ipak, navodi i pozitivne primjere.

Rakijski kotao i pečenica

 „Prošle godine su lica putem dejting aplikacije za upoznavanje gej muškaraca, mamili gej muškarce, u nekim slučajevima ih pretukli i oduzimali novac. Brzom i efikasnom reakcijom MUP-a Kantona Sarajevo i Tužilaštva počinioci su uhapšeni, određen im je pritvor i sada im se sudi za razbojništvo".

Napredak je i imenovanje kontakt osoba u svim tužilaštvima u BiH koja su imenovala tužioce, kojem se LGBTI osobe - žrtve krivičnih djela počinjenih iz mržnje - mogu direktno obratiti. Ipak, zvaničnih prijava je malo, jer sistem ne razdvaja prijavljene slučajeve po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta ali i policija ne prepoznaje pravi motiv u takvim slučajevima.

Prošlog mjeseca u Banjaluci je održan miting protiv najavljenog usvajanja rezolucije o Srebrenici, kojem je prisustvovala predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić, prva deklarisana LGBT osoba u vrhu vlasti u Srbiji. Jedan od govornika bio je Darko Banjac, predsjednik NPS-a, koalicionog partnera Dodikovog SNSD-a.

„Kažu da trebamo da budemo na evropskom putu. Ja u tu pede*sku evropsku organizaciju, koja se zove Evropska unija, ne želim da idem. Ne želim da se uvede „roditelj 1", „roditelj 2", ne želim da se odreknem svoje tradicije i običaja, svog rakijskog kotla i pečenice“, rekao je Banjac, dok je iza njega stajala prva žena parlamenta Srbije, odajući mimikom da joj je neprijatno..