"Zapravo ne znam zašto sam se vratio", kaže Nicolae Leontiev. "Čak su i moji roditelji bili iznenađeni", dodaje on i smije se. Šest godina je živio u Rumuniji i tamo studirao prije nego što se vratio u Kišinjev, glavni grad Republike Moldavije. U domovini je Nico, kako ga najradije zovu, skoro iznimka. Naime procjenjuje se da svaki četvrti Moldavac radi u inozemstvu. I brojni Nicini prijatelji su u potrazi za boljim životom napustili Moldaviju. Rumunija, Kanada ili Francuska su sada njihov dom.

Nakon sticanja neovisnosti 1990-ih godina brojni Moldavci su se iselili zbog velike nezaposlenosti. I danas je ekonomsko stanje nestabilno. Republika Moldavija slovi za najsiromašniju zemlju u Europi. Ipak u međuvremenu mladi ljudi se ne iseljavaju samo zbog ekonomskih razloga, već i zbog toga što su frustrirani zbog političkog razvoja u zemlji. Četiri godine nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europska unija je navela da postoje demokratski nedostaci u zemlji i zbog toga smanjila financijsku pomoć. U ovoj godini su u Moldaviji bili organizirani brojni protesti protiv korupcije i za neovisno pravosuđe.  

I Nico je nezadovoljan moldavskom politikom. Čim počne pričati o tome njegov inače prijateljski izraz lica postaje ozbiljan i prodoran. "Da bi postigli nešto u našoj zemlji trebate imati vezu. Sve je ispolitizirano", kaže on. No on onda promišlja i objašnjava šta ga drži u zemlji čiju politiku prezire: "Moldavija je moja domovina. Ovdje sam rođen, ovdje sam doživio moju prvu veliku ljubav, sakupio prva iskustva", kaže on. 

U moldavskom "Silicon Valley"-u

Prema procjenama oko milion Moldavaca posjeduje rumunjsko državljanstvo zahvaljujući kojem bez problema mogu živjeti i raditi u EU. Među njima je i Nico. No zašto on ne koristi tu pogodnost? Da bismo to razumjeli moramo se voziti trolejbusom do posljednje stanice i hodati nakon toga između propalih zgrada do Tehničkog univerziteta koji jasno pokazuje svoju sovjetsku prošlost. Kratko prije nego što se stigne na periferiju nailazimo na modernu zgradu u kojoj je Nicino radno mjesto: Tekwill, mali "Silicon Valley" Kišinjeva. "Ovdje ne mislite da ste u Moldaviji, ili?", pita Nico smiješeći se dok nas pozdravlja.

Pod krovom tvrtke Tekwill u modernim uredima sa staklenim pregradama sjede mladi poduzetnici i rade na svojim laptopima. U jednom uredu je 3D štampač, tu je i stol za stolni tenis. Četvrtkom se organizira zajednički doručak. Ovdje Nico radi u marketingu startup preduzeća "Gaus". Riječ je o platformi za mlade programere. On je sretan sa ovim poslom. Može platiti svoje račune što je, kada je imao prethodni posao, svaki mjesec bio izazov. Osnivači Tekwilla se nadaju da će sa svojim objektima i pripadajućom "Startup Academy" privući investitore i ojačati IT sektor u zemlji. Tekwill se najvećim dijelom finansira novcem iz inozemstva. "Naši političari sami ne čine ništa da bi zadržali mlade ljude", kritizira Nico.

Valeriu Ghilețchi, zamjenk predsjednika moldavskog parlamenta, smatra da je emigracija veliki problem za Moldaviju. "Dugoročni cilj je učiniti zemlju atraktivnijom kako bi mladi ljudi ostali", kaže on. Ipak istodobno on to opisuje kao "mission impossible". On mladim generacijama ne prigovara, a želju za iseljavanjem obrazlaže sovjetskom prošlošću Moldavije. Pri tome mladi ljudi za razliku od njega Željeznu zavjesu poznaju samo iz priča svojih roditelja. 

Za državu je dijaspora, međutim, važan ekonomski faktor: Novac koji migranti šalju u domovinu čini petinu bruto domaćeg proizvoda. Širom svijeta postoji samo devet zemalja u kojima je taj udio veći. Ipak, zbog emigracije Moldavija gubi brojnu kvalificiranu radnu snagu.

"Ja biram Moldaviju"

Postoje određeni programi vlade za financijsku podršku emigrantima koji se vraćaju, a koji žele osnovati preduzeća. Nevladine organizacije kritiziraju ove programe navodeći da oni postižu malo uspjeha. "Ponekad imaju dobre incijative, ali one ne prolaze jer se političari međusobno bore jedni protiv drugih", kaže Mariana Turcan.  

Zbog toga Turcan sa svojom kampanjom "Biram Moldaviju" želi ubijediti mlade Moldavce da imaju budućnost u svojoj domovini. Izgleda da je iseljavanje upravo postalo trend, kaže ona. "Od kada je to sramota ostati u svojoj zemlji?", pita se Turcan. Ona sjedi u kafiću u kojem se gosti sami poslužuju, cappuccino je serviran samo u papirnim šoljama, i diskutira o ovom problemu sa učenicom Ruxandom Tabuncic i psihologinjom Vioricom Mocanu. "Mi ove godine na univerzitetu imamo tek polovinu studenata nego obično", kaže ona vidno razočarana. 

Mariana Turcan je zbog problema poput korupcije u njenoj zemlji ponekad frustrirana. Ono što je pokreće ona naziva "idiotsko-patriotskim". Lako je žaliti se i onda napustiti zemlju, ali promijeniti se nešto može samo ako se ostane ovdje, kaže ona. Pri tome ona, primjerice, organizira ljetnu školu u kojoj integrira mlade u socijalne projekte i motivira ih da se volonterski angažiraju. Osim toga Turcan organizira manifestacije na kojima mladi ljudi, koji poslovno žele nešto postići, govore o svojim iskustvima drugima. Brojni Moldavci, kako kaže, nakon škole ne znaju šta bi trebali raditi i zbog toga odlaze u inozemstvo. "Ideja je da se mladi ljudi pokrenu da svoje sposobnosti donesu u domovinu", kaže ona. Učenica Ruxanda je već ubijeđena u to i angažira se volonterski u kampanji. S ponosom nosi majicu na kojoj je velikim slovima na leđima napisano: "Moldavija - casa mea!", odnosno: "Moldavija je moj dom!"

Turcan zna da politika unatoč svemu mora sudjelovati. Ona sama možda može promijeniti stavove mladih ljudi u zemlji, ali ne može popraviti uništene ulice ili povećati plate u selima da bi mlade ljude zadržala u zemlji.

Nico je neko kome je njegova domovina jako važna. Zbog toga on želi ostati i pomoći zemlji da se bolje razvija. Ipak moglo bi se dogoditi da jednog dana ipak napusti svoju domovinu, kaže on na kraju sasvim tiho. "Iako znam da to zapravo nije ispravno", dodaje brzo na to.

Članak je napisan u okviru studentskog putovanja u Repuliku Moldaviju koje je financiralo Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android