Uoči drugog kruga izbora u najmnogoljudnijoj njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni – Vestfaliji, vlasti u nekoliko gradova provode racije u tzv. otpadnim nekretninama. Radi se o objektima koje dubiozini vlasnici izmamljuju migrantima iz Rumunjske i Bugarske, i to po mnogo previsokim cijenama.

Sve je dio većeg kriminalnog pothvata koji za cilj ima zloupotrebu njemačkog socijalnog sustava. Postupak je sljedeći: bande masovno dovode građane iz EU zemalja Bugarske i Rumunjske na rad u Njemačku. Ovdje ih fiktivno zapošljavaju na skraćeno radno vrijeme a razliku između neto plaće i socijalnog minimuma nadoknađuje država kroz socijalnu pomoć. Država također preuzima i troškove stanovanja u „otpadnim nekretninama" a često se uzima i dječji doplatak za djecu koja uopće ne žive u Njemačkoj.

Pljesnivi stanovi u ruševinama

Svemu tomu je i savezna ministrica socijalne skrbi i rada Bärbel Bas odlučila stati na kraj. Situacija u Sjevernoj Rajni – Vestfaliji je posebice napeta jer se ovdje u nekim gradovima na izborima za gradonačelnika (28.9.) vodi bespoštedna borba između kandidata demokršćanskog CDU-a i socijaldemokratskog SPD-a s jedne i kandidata desničarske Alternative za Njemačku (AfD) s druge strane. Pritom tematika nekontroliranih migracije i zloupotreba njemačkog socijalnog sustava igraju važnu ulogu. Zato i vlasti nekoliko dana uoči izbora provode učestale racije u gradovima poput Duisburga i Hagena koji su posebice pogođeni problemom doseljavanja s europskog istoka.

Ekipa novinara pratila je policiju i komunalne radare na jodnom od obilazaka. Slika je katastrofalna: za plijesan ispod oljuštene tapete u spavaćoj sobi iznajmljivač se mjesecima ne brine, a u uskom stubištu ispred odavno pokvarenog lifta gomila se glomazni otpad sve do stropa. U vlažnom podrumu jedne stambene zgrade u Hagenu, južno od Dortmunda, stoji izlizani kauč od umjetne kože uz improvizirano prenoćište na staroj klupi – pepeljara puna opušaka na stolu svjedoči da se ovdje živi, iako to ne bi smio biti stambeni prostor.

Racija u Ruhrskoj oblasti: vlasti pokazuju prisutnost

Toga dana u Hagenu, kao i u još sedam drugih gradova u Ruhru, provodi se opsežna kontrolna akcija vlasti. Cilj je razotkriti kriminalne poslovne modele povezane s nekretninama u lošem stanju i socijalnim prijevarama. To su problemi s kojima se gotovo sve općine u Ruhrskoj oblasti bore već godinama a koji su sada, uoči lokalnih izbora u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, ponovno postali glavna tema.

AfD je također vjerojatno uspio mobilizirati birače slikama zapuštenih stambenih zgrada, zatrpanih stubišta i optužbama za sustavnu zloporabu socijalnih davanja za prvi krug izbora prije dva tjedna. U tri pogođena grada – Gelsenkirchenu, Hagenu i Duisburgu – ta djelomično ekstremno desna stranka uspjela je ući u drugi krug izbora za gradonačelnika.

Migracija siromaštva kao poslovni model

Stoga je velika kontrola na terenu u kojoj su sudjelovale komunalne službe, vatrogasci, carina, građevinska inspekcija i policija – uz veliki broj televizijskih ekipa i novinara – također jasan signal da se problemi shvaćaju ozbiljno i da se rješavaju. Akciji u Hagenu nazočila je i ministrica graditeljstva savezne pokrajine Ina Scharrenbach (CDU). Njezino ministarstvo koordinira akciju. Scharrenbach naglašava da Sjeverna Rajna-Vestfalija svim raspoloživim sredstvima ide protiv problematičnih nekretnina i iskorištavanja.

Iz CDU-a, stranke kojoj pripada ministrica Scharrenbach, u nedjelju se za mjesto gradonačelnika Hagena kandidira Dennis Rehbein. On je u emisiji Markus Lanz na javnom servisu ZDF-u izjavio da mu građani govore kako se u okolici glavnog kolodvora osjećaju kao u „malom Bukureštu“. Ondje, gdje se također provode kontrole, živi posebno mnogo obitelji u ruševnim zgradama. Iza toga, tvrdi Rehbein, stoji „organizirani kriminal“.

Glavni tajnik CDU-a z ovu saveznu pokrajinu, Paul Ziemiak, je u jednoj drugoj TV raspravi otišao korak dalje i rekao kako se uglavnom radi o Romimai time prekršio tabu kada je riječ o ovoj temi.

Zlouporaba socijalnih sustava

Gradonačelnici i gradonačelnice gradova u Ruhru također, i to jednoglasno, opisuju isti fenomen: mnogi članovi tih obitelji rade tek nekoliko sati tjedno, a zatim dopunjuju prihod socijalnim naknadama. Smještaj u derutnim nekretninama, u kojima doseljenici – uglavnom zbog nedostatka drugih mogućnosti – žive, odavno je dio kriminalnog modela.

Ministrica Scharrenbach to opisuje ovako: „Vlasnici problematičnih nekretnina ciljano potiču doseljavanje siromašnih migranata koristeći pravo na slobodu kretanja radnika.“ Otkako to pravo u EU vrijedi i za Bugarsku i Rumunjsku, broj ljudi iz tih zemalja u NRW-u više se nego utrostručio, na preko 276.000, premda se taj rast posljednjih godina usporava, navodi ministarstvo.

„Ljudi se prebrzo uključuju u sustav socijalnih davanja, a razmjena podataka između prijavnih ureda i socijalnih službi ne postoji“, kaže Scharrenbach. Zato preostaje samo ovakav oblik kontrola: „Zahtjevan naknadni rad kako bi se neovlaštene korisnike socijalnih naknada uklonilo iz sustava.“

Politolog: Problemi su dublji od onoga što se vidi na slikama

Sebastian Kurtenbach, profesor politologije na Visokoj školi u Münsteru i privatni docent na Sveučilištu Ruhr u Bochumu, već se godinama bavi migracijom iz jugoistočne Europe – i izazovima za općine. On smatra da problemi ponajviše proizlaze iz toga što se o problemu „mobilnost uvjetovana siromaštvom", kako to naziva, u Europi nije dovoljno razmišljalo i raspravljalo.

„U prijevodu to znači da doseljenici iz EU-a u konačnici ispadaju iz svih mreža socijalne zaštite. To dovodi do značajnih problema u općinama, koji su povezani sa siromaštvom.“ Kao primjere navodi izostanak zdravstvenog osiguranja i nejasne stambene uvjete: „To ide sve do spavanja u automobilima.“

U „pojedinim ulicama i četvrtima“ dolazi do neizdrživih situacija zbog buke i smeća a time i do sukoba na terenu, kaže Kurtenbach. „To stvara slike koje kolaju u javnosti. Ali iza toga se često krije više nego što se vidi, primjerice nedostatak mogućnosti odlaganja otpada od strane iznajmljivača.“

Ipak, ako se u obzir uzme veličina skupine doseljenika iz jugoistočne Europe, iako postoje ozbiljni slučajevi koji općinskim vlastima stvaraju izazove, to nije „raširen fenomen“. Uoči izbora rasprava je, međutim, uzavrela, „jer se na tome može politički profilirati“, objašnjava Kurtenbach.

Sredstva za rušenje i novu gradnju

Godine 2021. ministarstvo graditeljstva savezne pokrajine pokušalo je Zakonom o jačanju stambenog prostora olakšati općinama preventivne mjere protiv derutnih nekretnina, propisujući minimalne standarde i jačajući mogućnosti kontrole. Mnogi gradovi nastoje takve zgrade i otkupiti pa srušiti. NRW to podupire milijunskim subvencijama.

Politolog Kurtenbach uvjeren je: „Stara mudrost da integracija mora započeti na lokalnoj razini i dalje vrijedi, ali općine moraju biti u mogućnosti to i provesti.“ To očito nije svugdje slučaj. „Posljedica su frustracija, sukobi i okretanje populistima“, kaže Kurtenbach.

Florentine Dame, dpa