Prema istraživanjima Stručnog savjeta njemačkih fondacija za integraciju i migracije (SVR), CDU i CSU su, sa 43,2 posto povjerenja, najpopularnije stranke među ljudima migrantskog porijekla. I to uprkos činjenici da je od 246 zastupnika parlamentarne frakcije Unije u Bundestagu, samo 2,9 posto sa migrantskom pozadinom. Kod Zelenih je taj udio 14,9 posto, a kod SPD-a  9,8 posto.

Prema ovim informacijama, samo jedan od četiri useljenika smatra da je SPD najbolja stranka. Za uporedbu: 2016. godine ih je bilo oko 40 posto. I Zeleni su, za razliku od rezultata koje je SVR objavio prije dvije godine, znatno manje popularni među migrantima. Potvrdilo je to ispitivanje provedeno između jula prošle i januara ove godine. Naklonost birača ka Zelenim je u tom periodu opala sa 13,2 na 10 posto.

Razlike među migrantskim grupama

Kako objasniti ovu promjenu, to pak nije jasno iz rezultata ove reprezentativne studije. S druge strane, jasno su prepoznatljive razlike između različitih migrantskih grupa. Među onima turskog porijekla je SPD izgubio mnogo pristalica. Sa 37 posto onih koji su bili naklonjeni SPD-u, koji je i dalje na prvom mjestu među pripadnicima ove grupa, ispred Unije, za koju se izjasnilo nešto manje od 33 posto ispitanika. Kritički raspoložen prema islamu i protivnik azila, AfD, potvrdilo je istraživanje, dobilo bi samo 1,1 posto njemačkih Turaka, ali ga zato čak 12 posto migranata iz bivšeg Sovjetskog Saveza smatraju najboljom njemačkom strankom.

Ova naklonost birača prema Uniji ne iznenađuje i "definitivno se dogodila zbog kancelarke Merkel", smatra političarka CDU-a Cemile Giousouf. "Mnogi ljudi migrantskog porijekla cijene njen dosljedan stav u integracijskoj politici. Od 2005. godine ona je slijedila politiku otvorenosti i tolerancije". Giousouf je 2013. godine bila prva CDU-ova zastupnica muslimanka u Bundestagu. Njena porodica pripada turskoj nacionalnoj manjini u Grčkoj.

Manje ponuda iz SPD-a

Činjenica da je SPD izgubio brojne poklonike među građanima turskog porijekla može se, smatra Cemile Giousouf, dovesti u vezu s tim da je "on znatno zaostao iza onoga što je obećao" i da prva državna ministrica turskih korijena, povjerenica za integraciju Aydan Özoguz, "u novom kadrovskom rasporedu ove stranke nema nikakvu funkciju".

Zeleni su možda sami sebi mogli naštetiti, kada su u pitanju migranti iz Turske, zbog jasnih kritika svojih vodećih političara na račun političkog kursa turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Posebno bivši prvi čovjek Zelenih Cem Özdemir je trn u oku mnogim Erdoganovim pristalicama u Njemačkoj.

Mnoge kritike na račun turske vlade u posljednje vrijeme su se mogle čuti i od strane Ljevice. Međutim, ona je izgubila manje popularnosti među migrantima - njihova sklonost da glasaju za ovu stranku pala je sa 11,3 na 10,1 posto. Među migrantima turskog porijekla Ljevica još uvijek uživa povjerenje 11,8 posto glasača - mada bi se među njima mogli nalaziti i mnogi Kurdi, za čije interese se ova stranka posebno zalaže. Još više pobornika Ljevica ima među tzv. iseljenicima, pripadnicima njemačke manjine koji su se u Njemačku vratili iz istočnoevropskih zemalja, kao i među članovima njihovih porodica (15,6 posto).

Više od 23 posto stanovnika Njemačke su migranti. Na općim izborima 2013. udio birača migrantskog porijekla bio je 9,4 posto. Četiri godine kasnije on je iznosio već 10,2 procenta - i ima tendenciju rasta.

Ovo ispitivanje dio je "integracijskog barometra" SVR-a u okviru koga je od jula 2017. do januara 2018. intervjuirano oko 9.300 osoba, među kojima je bilo i oko 3.500 migranata.

cgn/fab (afp, dpa)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android