Ukazujući na 20-godišnjeg Sirijca, koji  je umro od gladi, iscrpljenosti  i hladnoće nakon što se preko Bosne i Hrvatske uspio domoći Slovenije, Tageszeitung piše:

„7.000 migranata u bosanskom Bihaću isto žele na taj put, prije svega oni koji se nalaze u ozloglašenom kampu Vučjak. 800 ljudi već dvije sedmice nisu snabdjeveni hranom a došlo je do kolapsa u pružanju hitne medicinske pomoći nakon što su lokalne vlasti, pod prijetnjom kazne, zabranile rad stranim pomagačima. Šatori se ne griju, nema više sanitarnih uređaja, a opštinske vlasti su zaustavile dovod vode i struje. Pri tome, izbjeglice ne prestaju da dolaze. I dok se žene i djeca prebacuju u druga prebivališta u gradu, muškarce policija sprovodi na lokaciju Vučjak."

Tageszeitung piše i kako se gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić našao u neobranom grožđu jer je „šef EU-delegacije u BiH Johann Sattler zatražio zatvaranje kampa: 'Vučjak hitno mora biti zatvoren. Ovo mjesto je nepodesno za izbjeglice. Neprihvatljivo je i iz higijenskih razloga'. Sattler međutim nije mogao dati odgovor na pitanje: šta i kako dalje sa izbjeglicama.

Ističu ugovori sa IOM

S druge strane, 40.000 stanovnika Bihaća od kojih je 90 posto muslimana, ne želi u svojoj blizini migrante – muškarce iz Afganistana, Pakistana, Sirije i sjeverne Afrike, piše Tageszeitung i dodaje da se prije svega žene plaše njihovih napada. Uz to ističu i ugovori sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM)  o zakupnini lokacija za kampove Bira, Borić i Sedra, u kojima su smješteni migranti. Stoga je gradska uprava Bihaća predložila novu lokaciju, udaljenu 30 km, koja se nalazi u selu Lipa kod Bosanskog Petrovca. 

„Bez obzira što je to lokacija u jednoj ravnici, gdje skoro da nema ljudi, to je izazvalo protest. Selo Lipa pripada doduše Unsko-sanskom kantonu, ali to je srpsko selo. Njegovi stanovnici dobili su podršku iz Republike Srpske. Srbi se plaše migranata sa Bliskog istoka iako su, da ironija bude veća, srpske vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj te, koje kontrolišu granice i puštaju migrante u BiH. Time su migranti dospjeli u ralje bosanske politike. IOM je već prije nekoliko mjeseci predložio da se iznađu nove lokacije, ali nijedna bh.opština, izuzev Sarajeva, nije bila spremna da ih prihvati. Tako stotine njih kampuju na autobuskoj stanici u Tuzli. U Hadžićima, predgrađu Sarajeva, došlo je do sukoba između migranata i lokalnog stanovništva", piše TAZ i zaključuje da migranti sada traže nove granične prelaze poput onih na zapadu Hercegovine, potkrjepljujući to informacijom da je prilikom saobraćajne kontrole u blizini Ljubuškog otkriveno 17 izbjeglica iz Sirije i Iraka.

Naredna katastrofa na granici sa EU

List Bild Online poziva se na internu procjenu Ministarstva unutrašnjih poslova u Berlinu, koje  ukazuje da je nivo ilegalnih prelazaka granice u svim zemljama Balkana veći nego u istom periodu 2017. i 2018. godine. „Dolaskom zime mora se računati sa zaoštravanjem  situacije sa izbjeglicama, posebno kada je u pitanju njihov smještaj u BiH. To vodi ka novoj humanitarnoj katastrofi", kaže se u izvještaju.

Bild Online piše i da „iako evropski novac za pomoć izbjeglicama stoji na raspolaganju, bosanski lokalni političari puštaju da situacija eskalira". Citira i portparola UNHCR-a za jugoistočnu Evropu Nevena Crvenkovića, koji kaže kako je brojka od 7.000 migranata u USK na granici sa Hrvatskom relativno mala u odnosu na one koji su službeno registrovani. A 2018. su vlasti, prema informacijama UNHCR-a zabilježili 24.000 a 2019. 26.000 migranata, kaže Crvenković i dodaje: „Naravno da se postavlja pitanje, gdje su ostale izbjeglice. To znači da granice nisu nepropusne", piše Bild online.

Nema sigurnih granica ka EU

Njemačka savezna policija saopštila je za list Welt am Sonntag da migranti „sada koriste razgranatu mrežu ruta kroz države Balkana kako bi dospjeli do srednje i zapadne Evrope i ističe da je glavno čvorište Unsko-sanski kanton u BiH". Migracije se preko Hrvatske odvijaju uglavnom u pravcu Italije a od tamo u ostale ciljne zemlje poput Njemačke, navodi ovaj list i citira predsjednika njemačke savezne policije Dietera Romanna, koji  je rekao: „Od vremena Kohla i Mitterranda su uslovi za ukidanje unutrašnjih granica sigurne spoljne granice. Ali o sigurnim spoljnim granicama danas ne može biti govora." Shodno procjeni Ministarstva unutrašnjih poslova Njemačke „omjer ilegalnih migracija na tzv. Balkanskoj ruti umnogome zavisi od dolazaka i onoga što se dešava u Grčkoj. Stoga, na trenutni razvoj u Grčkoj i Turskoj gledamo sa velikom zabrinutošću", piše Welt am Sonntag citirajući izvještaj Ministarstva u Berlinu.

Priredila: Jasmina Rose

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android