Šetnja kroz bonsku četvrt Bad Godesberg vodi pored mnogih veleljepnih vila s početka 20. vijeka ispred kojih se niže isto tako staro drveće impozantnih krošnji.

Sada u jesen, lišće lagano pada na parkirane automobile: to su veliki novi modeli Poršea Mercedesa, Audija ili BMW-a, uglavnom diskretne crne boje - i obično sa auspuhom, dakle benzinci ili dizelaši. U ovom kraju žive brojni dobro plaćeni zaposleni u velikim firmama poput njemačkog Telekoma ili Pošte, koji često kao dio plate dobijaju službene automobile.

Službeni automobili - to je posebna kompleksna priča o povećanju najvećih plata u naturalijama, ali ovdje posmatramo aspekt zaštite klime.

Poreski prihodi za subvencije službenih vozila na fosilna goriva

Naime, i njemačka vlada i neke zemlje u EU izdvajaju ogromne sume od poreskih prihoda - za subvenciju dizelaša i benzinaca, nasuprot obećanjima i obavezama za smanjenje emisije štetnih gasova.

Samo u četiri zemlje EU, koje doduše spadaju među najveće, a to su Njemačka, Francuska, Italija i Poljska, subvencije za službena vozila na benzin i dizel koštaju poreske obveznike - 42,2 milijarde eura godišnje.

Tu proizlazi iz studije koju je naručila ekološka organizacija Transport & Environment (T&E) u kojoj su izračunti efekti četiri poreske olakšice koje se daju za službena vozila: beneficije u naturi, odbitak amortizacije, odbitak PDV-a i kartice za gorivo.

Ove olakšice nisu dostupne vlasnicima privatnih vozila.

Veliki auto - velike subvencije

Pritom su posebno visoke subvencije za službena sportsko-terenska vozila (SUV) koja su skupa, teška, najviše troše i spadaju u vozila koja najviše zagađuju okolinu. 

Od ukupno 42 milijarde eura, 15 milijardi ide na subvencionisanje SUV-a.

U poređenju sa privatnim kupcima, oni plaćaju skoro 9000 eura manje godišnje poreza na auto. To takođe objašnjava zašto kompanije registruju dvostruko više SUV-a nego privatna domaćinstva.

Italija najgora

Prema studiji za T&E, Italija od poreskih prihoda za subvencije službenih vozila sa motorima na unutrašnje sagorijevanje izdvaja 16 milijardi eura, a po automobilu prosječno skoro 15 000 eura - obje cifre su najveće u EU.

Slijedi Njemačka sa ukupno 13,7 milijardi eura godišnjih subvencija, ili skoro 7000 eura prosječno po službenom vozilu.

Francuska izdvaja 6,4 mlijarde eura ili skoro 6000 eura po vozilu, a Poljska službena vozila na fosilna goriva subvencioniše sa 6,1 milijardom ili 8.500 eura po vozilu godišnje.

„Potpuno je nelogično i neprihvatljivo da još uvijek ulažemo milijarde poreskih sredstava u tehnologiju koja se protivi zelenoj transformaciji Evropske komisije", izjavio je Stef Kornelis, iz T&E, za Rojters.

Ogroman uticaj službenih vozila - posebno u Njemačkoj

Službena vozila su važan faktor na tržištu automobila. Njihov udio među prodatim novim automobilima u Evropi se stalno povećava, na primier 2015. je bio 50 odsto, a 2023. je već bio oko 60 odsto. U Francuskoj službeni automobili čine 52 odsto svih novih prodatih, a u Niemačkoj čak 67 odsto!

Jeste da privatna vozila čine većinu vozila na putevima u Niemačkoj, ali službeni automobili se voze samo par godina - prije nego što dospiju na tržište polovnih automobila, gdje se potom voze još godinama.

Na taj način - službena vozila dugoročno oblikuju šta se vozi u Njemačkoj. Skoro polovina tih službenih automobila koristi se kako za poslovnu tako i za privatnu vožnju. Pošto troškove goriva često snosi poslodavac, ovakva vozila se u prosjeku voze više nego privatna. Takođe, u Njemačkoj je – svako treće novoregistrovano vozilo SUV ili vozilo srednje ili visoke klase.

Navike se polako mijenjaju, a i skupoća je

Prodaja električnih automobila u EU značajno je opala, dijelom zbog toga što su skuplji od uporedivih modela koji koriste fosilna goriva: u odnosnu na avgust 2023. ove godine je prodaja pala u prosjeku za 44 odsto, pri čemu je u Njemačkoj zabilježen pad od skoro 70 odsto.

U prvom polugodištu 2024. samo oko 12 odsto novoregistrovanih službenih automobila u Njemačkoj bilo je potpuno električno. Manje od trećine službenih vozila je potpuno električno. U hemijskom gigantu BASF, na primjer, samo 320 od ukupno skoro 1.600 vozila je potpuno električno.

Spora elektrifikacija službenih vozila u Njemačkoj predstavlja propuštenu ekonomsku priliku za njemačku automobilsku industriju, koja se žali na slabu potražnju za električnim automobilima, kaže Suzana Gec iz T&E.

„Marke kao što su Folksvagen i BMW prošle godine su 70 procenata svoje evropske prodaje ostvarile na tržištu službenih vozila, tako da potencijal postoji."

No, čini se da proizvođači automobila još nisu prihvatili tu ideju. Na primjer, BMW je na upit DW-a izjavio: „Mi trenutno ne vidimo potrebu da se miješamo u slobodu izbora."

Promjena ima kod nekih kupaca službenih vozila: od početka 2023. zaposleni u njemačkom Telekomu više ne mogu da naručuju nove automobile sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, već samo potpuno električna vozila (BEV).

U softverskoj kompaniji SAP, od početka 2025. moći će da se naručuju samo BEV i hibridna vozila.

Međutim, hibridni službeni automobili su često na meti kritika jer - poslodavac obično plaća gorivo, a ne i struju. Stoga se službeni automobili rijetko voze na električni pogon. Zato su hibridi na kraju prljaviji, zbog dodatne težine baterija, troše više goriva.

Poltička podrška za električna vozila

A politika: u okviru nicijative za privredni rast njemačka vlada sada firmama nudi: za nova, potpuno električna vozila, koja su kupljena između jula 2024. i kraja 2028. moći će da brže otpišu troškove kupovine. Privatna upotreba električnog službenog vozila biće poreski još povoljnija nego kod vozila s motorom na unutrašnje sagorijevanje.

A na nivou EU: Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen zadužila je novog komesara za klimu da pripremi prijedloge za izlazak iz fosilnih subvencija za automobile.