Tradicionalno tijesni odnosi između SAD-a i EU, to je ono što je desetljećima obilježavalo Minhensku sigurnosnu konferenciju. Bez obzira na neke razlike u mišljenjima, baza na kojoj je počivao taj odnos je bio intaktan. Dvije strane su surađivale, međusobno se cijenile. No, nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, više nije sigurno ni ono što je desetljećima izgledao prilično stabilno. Konferencija koja počinje u petak, međunarodno poznata pod imenom Munich Security Conference (MSC), zato se smatra lakmus papirom za stanje u kojem se trenutačno nalaze transatlantski odnosi.

Nove trzavice između SAD-a i saveznika?

Jasno je samo da već u prvim tjednima Trumpovog drugog predsjedničkog mandata u SAD-u iz Washingtona puše neki novi vjetar: „America first", to je Trumpova deviza koje se drži i onda kada njegova politika ide na štetu saveznika. Te trzavice bi mogle obilježiti pokoju debatu u minhenskom otmjenom hotelu "Bayerischer Hof", u kojem se od 14. do 16. veljače sastaju političari, vojni dužnosnici i stručnjaci iz cijelog svijeta.

Na MSC-u se očekuje oko 60 šefova država i vlada, taj skup je na glasu kao globalno najvažniji forum za teme vezane uz sigurnosnu politiku. Iz redova nove američke administracije dolazak u Bavarsku je, osim dopredsjednika J.D. Vancea, potvrdio i ministar vanjskih poslova Marco Rubio, ali ne i novi američki ministar obrane Pete Hegseth. Osim toga se, kako je najavio voditelj konferencije Christoph Heusgen, očekuje dolazak jedne od najvećih delegacija iz američkog Kongresa koja je ikada nazočila MSC-u. Među gostima je i novi glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.Oštriji tonovi na relaciji SAD-EuropaSigurnosna konferencija je neformalni sastanak na kojem se ne usvaja nikakve zaključke. Upravo zbog toga se na licu mjesta njeguje otvorena razmjena argumenata, a konflikte se ne gura pod tepih. Nove, oštrije tonove u transatlantskim odnosima je već počeo prakticirati Donald Trump. U izvještaju o sigurnosti "Munich Security Report" koji je objavljen povodom konferencije, citira se američkog predsjednika izjavom koju je dao tijekom predizborne kampanje – o tome da europske nacije iskorištavaju SAD po pitanju trgovine, ali i u okviru NATO-a. Prenosi se i Trumpovu prijetnju upućenu Europljanima: "Ako ne platite, mi vas nećemo zaštititi.”

Trumpu su trn u oku, kako ih on vidi, premale investicije nekih europskih NATO-partnera u opremanju njihovih vojnih snaga. Po tom je pitanju u više navrata kritizirao i Njemačku. Washington je do sada plaćao najveći dio troškova NATO-a, te je Europi kontinuirano nudio pouzdanu vojnu zaštitu. A toga sad više nema: Trump od saveznika zahtijeva da za obranu izdvajaju pet posto svog BDP-a. Njemačka s puno muke jedva uspijeva izdvojiti dva posto, što je u međuvremenu postao (minimalni) standard u NATO-u.

A da je republikanac Trump itekako sposoban rigorozno povući američki novac iz organizacija koje djeluju na međunarodnom planu, on je to već dokazao. Sudeći po navodima „Munich Security Reporta", Trumpov tabor je to opravdao time da čak i svjetska velesila kao što je SAD ima samo ograničene resurse, odnosno da te resurse treba koristiti za dobrobit svoje vlastite zemlje. Pojam "ograničenosti resursa” je doista jedna od središnjih premisa vanjskopolitičkog promišljanja republikanaca, stoji u izvještaju MSC-a.  

Konture mirovnog plana za Ukrajinu?

To bi se moglo negativno odraziti na pomoć za Ukrajinu, SAD su po tom pitanju do sada bile vodeća zemlja. Tema za razgovor sigurno neće manjkati ni ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i Trumpovom povjereniku za Ukrajinu Keithu Kelloggu, njih dvojicu se također očekuje u Münchenu.

Uoči konferencije su se počele širiti glasine o tome da bi Kellogg upravo na MSC-u mogao predstaviti plan Trumpove administracije za okončavanje rata u Ukrajini. Na pitanje o tome je voditelj konferencije Heusgen dao rezerviran odgovor: „Nadamo se da će München biti korišten, i mi vidimo i određene naznake za to da bi moglo biti napretka i po pitanju mira u Ukrajini."

Heusgen je izrazio nadu da bi upravo u Münchenu mirovni plan mogao dobiti konture. Pritom se mora jamčiti teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, naglasio je njemački diplomat. Heusgen je u ranijim danima svoje karijere bio vanjskopolitički savjetnik savezne kancelarke Angele Merkel, odnosno njemački veleposlanik pri Ujedinjenim narodima u New Yorku.

No, predstavnici ruske vlade nisu pozvani na MSC. Temelj za slanje pozivnica je „spremnost na dijalog", naglašava Heusgen, "a sve dok predsjednik Putin ne priznaje vladu u Kijevu, ne priznaje Zelenskog, ja ne vidim pretpostavke za jedan takav dijalog”. U Münchenu su pak dobrodošli predstavnici ruske opozicije i nevladinih organizacija iz te zemlje.

Trumpove pretenzije po pitanju Grenlanda

Nemir pa i zgražanje u Europi su izazvale Trumpove prijetnje o tome da će, ako to bude potrebno, određena područja anektirati i uz pomoć sile – između ostaloga i Grenland, koji formalno pripada Danskoj. Američki dopredsjednik J.D. Vance podržava Trumpove ekspanzionističke planove. Ako to bude i osnažio u Münchenu, može očekivati oštro protivljenje, prije svega od strane predstavnika EU-a i drugih europskih država.

Oni su na Trumpove prijetnje već reagirali opomenom kako se i SAD mora pridržavati međunarodnog prava. "Nepovredivost granica je jedno od temeljnih načela međunarodnog prava. To načelo mora vrijediti za sve", komentirao je savezni kancelar Olaf Scholz (SPD).

Voditelj MSC-a Heusgen nije bez razloga uoči konferencije u više navrata naglasio značaj međunarodnog prava: "Iz mog ugla gledanja nema bolje alternative od poretka koji se zrcali u povelji Ujedinjenih naroda.”

Tjedan dana do izbora u Njemačkoj

Njemačka unutarnja politika će ovaj put igrati posebnu ulogu na konferenciji: skup se naime održava samo tjedan dana uoči prijevremenih izbora za Bundestag (23. veljače) – dakle u samom finišu predizborne kampanje. Sudjelovanje na MSC-u je potvrdilo nekoliko kancelarskih kandidata, odnosno nositelja listi, među njima je i šef CDU-a i kancelarski kandidat Unije Friedrich Merz, kojem ankete predviđaju izbornu pobjedu.

Za očekivati je da će se u njihovim nastupima primarno govoriti o tome koliko će novca Njemačka ubuduće investirati u Bundeswehr, odnosno odakle bi taj novac uopće trebao doći, s obzirom na lošu situaciju u proračunu. Pitanje ipak nije da li, već kako Njemačka I Europa ubuduće mogu učiniti više za vlastitu sigurnost. Nakon što se Donald Trump vratio u Bijelu kuću, oko te bi se teme na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji moglo diskutirati s većom dozom hitnosti nego što je bio slučaj ikada ranije.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu