Njemački ministar ekonomije Robert Habeck ponovo se založio za uvođenje vremenski ograničene "smanjene cijene industrijske struje" kako bi pomogao kompanijama koje se bore s visokim cijenama energije. „Za to nije ostalo mnogo vremena, jer će svi reći, 'i dalje investiramo, ali ne više u Njemačku'", rekao je političar Zelenih u intervjuu, objavljenom u centralnoj informativnoj emisiji ARD-a „Tagesthemen". Trenutni ekonomski podaci Međunarodnog monetarnog fonda, prema kojima se očekuje da će se njemački privredni rast ove godine smanjiti za 0,3 procenta, "naravno da nisu dobri, o tome nema spora". Ali „nema razloga za njemački strah".

Kao glavni razlog, koji se nepovoljno odrazio na njemačku privredu, on navodi visoke cijene energenata u Njemačkoj, što je direktna posljedica obustave uvoza gasa i nafte iz Rusije,  nakon ruskog napada na Ukrajinu. "Ostali regioni u svijetu nisu imali takvu ovisnost, posebno ne SAD, niti Velika Britanija ili Španija. Oni faktički nisu imali ruski gas", rekao je njemački ministar privrede Robert Habeck.

- pročitajte i ovo:  Kako će se Njemačka grijati u budućnosti?

Ovisnost o svjetskim tržištima

Osim toga Njemačka, kao zemlja orijentirana na izvoz, posebno ovisi o funkcioniranju svjetskih tržišta. Konačno, tu je i inflacija, a sa njom i politika  povećanja kamatnih stopa, što poskupljuje investicije. "U izvjesnom smislu, to je tako trebalo da bude, tako su htjele centralne banke", rekao je ministar.

Pa ipak, uslovi u proizvodnoj destinaciji Njemačkoj su, ističe Habeck, i dalje „odlični". „Uspjećemo spustiti cijene energije, ljudi su dobro školovani i obučeni, kompanije su lojalne i vjerne ovoj destinaciji a dan kao ovaj današnji, sa dodjelom velikih subvencija, također pokazuje da će se ovdje i u budućnosti odvijati pozamašna proizvodinja."

Habeck pritom misli na Rursku oblast i Oberhausen, gdje se nalazio u momentu kada je s njim vođen intervju. Tamo se gradi fabrika za proizvodnju vodonika. Istovremeno u Duisburgu koncern Thyssenkrupp transformira svoju proizvodnju čelika, koja je do sada bila bazirana na korištenju ogromnih količina gasa kao energenta. Uz subvencije u milijardama, sada će se za proizvodnju čelika koristiti „zeleni vodonik".

Zbog toga Habeck ne vidi opasnost da bi moglo doći do deindustrijalizacije Njemačke. "U svim sferama mašinske industrije pa do zanata se generiraju radni nalozi i porudžbe i to je suprotnost u odnosu na deindustrijalizaciju."

"Snažna transformaciona faza do 2030. godine"

Međutim, transformacija privrede će trajati godinama. „Pred nama je snažna faza transformacije do 2030. godine", naglasio je Habeck. Nije poricao da se radi o teškim i iritirajućim zahtjevima za građane. "Ali to je zato što se u prošlosti nismo tako energično bavili energetskom transformacijom."

Prelazna cijena električne energije za industrijsku branšu mogla bi pomoći kompanijama da prebrode fazu visokih troškova energije. Ali savezna vlada se još nije složila oko ovog projekta. "Da budemo iskreni, to su sredstva, koja se finansiraju zaduženjima, razumijem da ministar finansija na to gleda kritički. Ali pitanje, koje se postavlja, je: Ili zadužiti sredstava ili nemati industriju?", rekao je Habeck.

Odakle bi struja trebala doći?

Mnogo električne energije će biti potrebno kako za proizvodnju vodonika tako i za klimatski neutralnu konverziju privrede - generalno. Istovremeno, ekspanzija obnovljivih izvora energije ne napreduje tako brzo koliko bi se željelo. Njemačka vlada je zacrtala kao cilj da udvostruči proizvodnju vodonika do 2030. godine. Habeck je ubijeđen da će se povećati ekspanzija obnovljivih izvora energije u narednim godinama.

Dodatna potražnja za električnom energijom - za proizvodnju vodonika, ali i za e-mobilnost ili toplotne pumpe - uračunata je u vladine planove. To bi se moglo ostvariti modernim energetskim postrojenjima koja mogu proizvesti više električne energije od starih. Sadašnja situacija predstavlja veliki izazov, priznao je Habek - "ali imamo sve mogućnosti, imamo svu tehnologiju i također finansijska sredstva da to ostvarimo", rekao je Habeck i dodao: "Sve je rješivo."

ARD-Tagesschau.de/jr

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu