Budući da Rusija ponovo onemogućava izvoz žitarica iz napadnute Ukrajine  preko Crnog mora, a  napada i luke na Dunavu u blizini Rumunije, Ukrajina hitno traži alternativne izvozne rute kopnenim putevima. Istovremeno neki od EU-susjeda Ukrajine predvođeni Poljskom, ne žele da ukrajinsko žite preplavi njihova tržišta.

Trenutno je legalno moguć transport ukrajinskog izvoza žitarica preko Poljske, Slovačke, Mađarske, Rumunije i Bugarske   u ostale 22 zemlje EU i ostatak svijeta. Međutim, kapaciteti ovog izvoza preko tranzitnih zemalja mogli bi biti i veći, navode kako iz ukrajinskog Ministarstva poljoprivrede, tako i iz Evropske komisije u Briselu. Obim izvoza žitarica iz EU bi se mogao povećati sa tri miliona tona mjesečno na četiri ili četiri i po miliona tona. To još uvijek ne bi zamijenilo izvoz preko Crnog mora, koji je do okončanja sporazuma sa Rusijom iznosio sedam miliona tona mjesečno.

U aprilu su Poljska i druge pogranične države sa istoka Evrope pregovarale sa Evropskom komisijom o zabrani uvoza četiri vrste ukrajinskog žita,  koja je prvobitno trebala isteći 5. juna nakon rješavanja kratkoročnih tržišnih turbulencija. Ali, Poljska je nastavila sa pritiskom: u junu su ograničenja na izvoz žita iz Ukrajine ponovo produžena do 15. septembra - zbog straha od jeftinije konkurencije.

Na sastanku u Briselu (25.7.2023.), ministri poljoprivrede pograničnih država pozvali su da se pravila o izuzecima ponovo produže do kraja godine. "To je primljeno sa pomiješanim osjećajima. Odluka će biti donesena u septembru," rekao je španski šef odjela Luis Puchades, koji je predsjedavao sastankom.

Kritika iz Njemačke

Njemački ministar poljoprivrede Cem Özdemir smatra da to nije dobra ideja. Konačno, Poljska i druge države primile su kompenzaciju u stotinama miliona za gubitke koje su njihovi poljoprivrednici pretrpjeli. Sada bi ponovo morali da otvore svoje granice.

„Ali ono što ne ide je da se novac iz Brisela koristi kao kompenzacija a istovremeno se zatvara granica s Ukrajinom, dijelom i za proizvode koji su se mogli posve legalno izvoziti prije rata. U konačnici to vodi podrivanju solidarnosti s Ukrajinom", kritizirao je Cem Özdemir držanje Poljske.

U Poljskoj su početkom godine poljoprivrednici žestoko protestovali protiv jeftinog žita iz Ukrajine. Kao rezultat toga, poljska vlada je uvela zabranu uvoza - jednostrano i bez konsultacija s Evropskom komisijom, koja je zapravo jedina odgovorna za trgovinsku politiku.

Četiri druge države su, nakon Poljske, također zatvorile svoje granice za ukrajinske poljoprivredne proizvode. Tek nakon teških pregovora, Evropska komisija je krajem aprila uspjela da postigne dogovor, koji predviđa isplatu kompenzacija u zamjenu za vremensko ograničenje zabrane uvoza.

U ovom trenutku, "koordinacione grupe" pet pograničnih država i Evropske komisije rade na tome da dogovore brzi izvoz žita preko Poljske, Rumunije i drugih država u ostatak svijeta.

Poljski ministar poljoprivrede Robert Telus, međutim, tome se protivi. Ukrajinska strana se također žali i da kontrole na poljskoj granici za tranzit ukrajinskih proizvoda traju vječno. Ali, poljski konzervativac, ministar Telus ima obzira prema  razljućenim farmerima. U Poljskoj će se na jesen birati novi parlament.

Stoga je njemački ministar okoliša Cem Özdemir (Bündnis90/Die Grünen) ovakav stav Poljske kritizirao u Briselu: "Neprihvatljivo je da se solidarnost s Ukrajinom podriva zbog kampanje za lokalne izbore."

Özdemir  dodaje kako je jedina osoba, koja se raduje sporu unutar EU, ruski vladar Vladimir Putin, koji „koristi glad kao oružje" i „vrši daljnje ratne zločine bombardujući žitnice u civilnim lukama".

Baltičke luke kao izlaz?

Litvanski ministar poljoprivrede Kestutis Navickas predložio je transport žitarica iz Ukrajine u zatvorenim kontejnerima željeznicom preko Poljske do luka na Baltičkom moru u baltičkim državama. Carinske formalnosti i provjere kvaliteta tada bi se, po njegovom prijedlogu, mogle recimo obavljati u litvanskoj luci Klaipeda.

"Tehnički je to moguće", rekao je ministar poljoprivrede Navickas. Uz dobru volju, to se može realizirati za nekoliko sati. Varšava samo mora biti dobiti uvjeravanja da žito neće ostati u Poljskoj. Moramo brzo riješiti problem", zahtijevao je Navickas. Ovo takođe traži subvencije za željezničke kompanije, koje moraju da organizuju i finansiraju duge transportne rute.

Evropska komisija u Briselu je spremna da u to investira. Komisija je voljna potrošiti do milijardu eura na takozvane "puteve solidarnosti" za Ukrajinu. „Novac će se koristiti za proširenje puteva, željeznica i carinskih objekata i za kompenzaciju transportnih kompanija za gubitke u svim zemljama EU, koje se graniče s Ukrajinom", objasnio je Adalbert Jahnz, glasnogovornik Evropske komisije.

Program "Putevi solidarnosti" nije nov, ali u nekim oblastima napreduje presporo, smatraju u Kijevu. Esencijalna roba se također prevozi u Ukrajinu "rutama solidarnosti". Robni promet se, od početka rata, odvija u oba smjera i potpuno bescarinski - prema odluci EU.

Ovo ima za cilj da omogući Ukrajini da trguje sa stranim zemljama uprkos ruskom agresorskom ratu. Da bi ukrajinska država ostala solventna, Evropska komisija Kijevu redovno isplaćuje budžetska sredstva. Ove godine u visini od oko 18 milijardi eura.

Zelenski je ljut

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta oštro kritizirao djelomičnu zabranu uvoza ukrajinskih žitarica u EU. On se javio za riječ i na najnovijem sastanku ministara poljoprivrede EU. „Ponašanje saveznika je "apsolutno neprihvatljivo i potpuno neevropski", rekao je Zelenski i dodao kako EU ima racionalnije opcije od jednostavnog zatvaranja granica.

Ministri poljoprivrede danas (26.7.2023.) nisu donijeli nikakve konkretne odluke. U narednih nekoliko dana Poljska, Slovačka, Mađarska, Rumunija, Bugarska, te kandidati za učlanjenje u EU Moldavija i Ukrajina, kao i Evropska komisija treba da pregovaraju o izvozu poljoprivrednih proizvoda. Možda će se stvari pokrenuti s mrtve tačke nakon izbora u Poljskoj.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu