„U njemačkom i evropskom je interesu da na afričkom kontinentu ne dođe do dalje destabilizacije“, izjavila je za prvi program njemačkog javnog televizijskog servisa (ARD) ministrica odbrane Ursula von der Leyen. Ona je s tim u vezi ukazala na izbjegličke tragedije na Sredozemlju u kojem se na putu za Evropu svakog mjeseca utopi po nekoliko desetina Afrikanaca. Stoga, smatra ona, njemačku vojsku (Bundeswehr) treba više angažovati. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je reagovao suzdržano na inicijativu njegove koleginice. On je ukazao na to da planovi o povećanju evropskih trupa u Maliju još nisu zaključeni i da se o angažmanu u Centralnoafričkoj Republici još mora diskutovati i donijeti odluka.

U Maliju je trenutno stacionirano 99 njemačkih vojnika. Mandatom njemačkog parlamenta je predviđeno da u misiji u Maliju može biti najviše 180 njemačkih vojnika. Mandat Bundeswehra u Maliju ističe krajem januara i kako kaže ministrica odbrane von der Leyen, mogao bi biti obnovljen i proširen. Njena želja je da pripadnici Bundeswehra budu uključeni i u misiju u Centralnoafričkoj Republici. Tamo francuski vojnici trenutno pokušavaju prekinuti građanski rat između hrišćana i muslimana. Von der Leyen im, što je prije moguće, želi poslati pomoć. Ona podcrtava da se pri tome ne radi o jedinicama koje bi učestvovale u borbi. Umjesto toga bi Bundeswehr mogao pružiti neophodnu medicinsku pomoć.

Evropska solidarnost

Ministrica von der Leyen je u intervjuu za magazin „Spiegel“ izjavila da Evropa u globalnom odmjeravanju snaga neće napredovati sve dok se jedni drže po strani, a drugi idu naprijed“. Na te riječi je ukazao i njen glasnogovornik Christian Dienst. On je rekao da postoje razmišljanja, ali da još uvijek nema nove politike. “Ne radi se o tome da se kao 1914. godine u Prvom svjetskom ratu krene sa povicima `ura`. Umjesto toga se dosadašnje misije Bundeswehra u inostranstvu moraju evaluirati, mora se razgovarati o mogućnostima i usaglasiti politika u pojedinim resorima”, kaže Dienst i s tim u vezi podsjeća na hijerarhiju kada je riječ o kancelarki koja posljednja donosi odluke.

„Kada je riječ o razlikama između Steinmeiera i von der Leyenove, ne radi se o nekakvoj ideologiji“, izjavio je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova, Martin Schäfer. “Radi se o tome da pragmatično pogledamo na kakvu situaciju u svijetu nailazi njemačka vlada”, kaže Schäfer. U Maliju i Centralnoafričkoj Republici se prije svega radi o ozbiljnoj humanitarnoj pomoći koja se tiče i njemačkih interesa. Njemačka vlada zajedno sa saveznicima želi razmisliti kako može pomoći tim zemljama. Nakon toga se izrađuje koncpot koji se pošalje Bundestagu na usvajanje.

Očekuje se široka podrška u Bundestagu

Samo mali dio poslanika u Bundestagu bi mogao biti protiv planova njemačke ministrice odbrane. Predsjednik Odbora za pitanja odbrane, Hans Peter Bartels, izjavio je za Deutcshe Welle da prijedlog o proširenje mandata u Maliju smatra realnim. “U EU želimo podijeliti teret. Zajedno želimo prebroditi probleme u Maliju. Pošto smo već na licu mjesta, onda najbolje znamo na šta treba obratiti pažnju“, kaže Bartels.

Opozicija to vidi drugačije. Poslanik stranke Zelenih, Agnieszka Brugger, ukazuje na to da je njena frakcija glasala za misiju u Maliju. Ona kaže da proširenje mandata treba dodatno ispitati. Njemačka vojna misija mora “biti ugrađena u politički proces pomirenja”.

Lijevi su najavili da ubuduće neće glasati za misije Bundeswehra u inostranstvu. “Von der Leyen se jasno oprostila od politike vojne suzdržanosti”, kaže Alexander S. Neu, predsjednik kluba poslanika Lijevih u Odboru za pitanja odbrane pri njemačkom Bundestagu. "Sve agresivnija vanjska i sigurnosna politika njemačke vlade", kaže on " podjeća na loše uspomene. I to upravo sada 2014. godine, kada se obilježava 100 godina od početka Prvog svjetskog rata".

Autori: Bettina Marx / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose