Iako je 2022. godine, kada je u Beogradu „Mirdita" prošla mirno, djelovalo da u Srbiji nestaju napetosti koje su često pratile taj događaj, odluka organizatora da ove godine festivalom obuhvate i 28. jun, tj. Vidovdan, nije mogla mirno da prođe.

Reagovalo je nekoliko visokih predstavnika vlasti u Srbiji, među kojima i Aleksandar Vulin, koji je rekao da održavanje festivala 28. juna predstavlja uvredu „na koju država Srbija treba da odgovori“, kao i Aleksandar Šapić, koji je naglasio da grad Beograd neće dati nikakvu saglasnost za održavanje te manifestacije.

Za ministarku u Vladi Srbije Milicu Đurđević Stamenkovski, nedopustivo je da se na Vidovdan održava skup koji, kako je rekla, zastupa režim Aljbina Kurtija.

„Vidovdan nema nikakve veze s ovim festivalom. Šta to znači – da kad je Vidovdan, ništa drugo ne može da se organizuje? Naravno da može“, kaže istoričar Milovan Pisari.

„Problem za vlasti u Beogradu, ali i za vlasti u Prištini jeste to što se organizuje dijalog između Srba i Albanaca. Vidovdan se koristi da bi se reprodukovao taj nacionalistički narativ, koji dijeli ljude. Izjave političara nemaju veze s festivalom, niti s porukama koje on šalje, a to su poruke pomirenja i saradnje između ta dva naroda“, kaže za DW Pisari.

Ne dozvoliti prisvajanje Vidovdana

Pošto je ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio da bi bilo najbolje da festival bude otkazan, organizatori – Inicijativa mladih za ljudska prava, Građanske inicijative i organizacija Integra sa Kosova – odlučili su da sve javne događaje festivala, predviđene za 28. juni, pomjere za dan ranije ili kasnije.

Naučna saradnica na Institutu za noviju istoriju Srbije u Beogradu Olga Manojlović Pintar naglašava da „najdestruktivnijim desničarskim krugovima“ ne smije da se dozvoli prisvajanje Vidovdana.

„To je dan, koji baštini i događaje kao što je izručenje Slobodana Miloševića Hagu, što je svakako jedna od najhrabrijih i najvažnijih političkih odluka koje su donete u 21. veku. Tako i ovaj festival baš na Vidovdan treba da nosi jasnu simboliku da Vidovdan pripada svima i da je život ljudi na Kosovu nužno usaglašavati i voditi putem uzajamnog uvažavanja i poštovanja“, kaže Manojlović Pintar.

Ona vjeruje da je dobro što je festival zakazan upravo u periodu od 27. do 29. juna. „Ministarkino objašnjenje je očekivano i usaglašeno, odnosno izrežirano zajedno uz izjave gradonačelnika i ministra unutrašnjih poslova“, smatra Olga Manojlović Pintar.

Napadi na Mirditu – dimna bomba za poteze vlasti

Od kada postoji, festival „Mirdita, dobar dan" gotovo svake godine je u Beogradu bio praćen protestima desničarskih i konzervativnih pokreta i stranaka. Prije dvije godine, kada je posljednji put održan, prošao je mirno i djelovalo je da se u Srbiji konačno smiruju napetosti zbog festivala na koji se pozivaju albanski umjetnici sa Kosova. Zašto su se ove godine tenzije obnovile?

„Čitava priča je dimna bomba, iza koje se krije kontinuiran i nezaustavljiv proces predavanja institucija i javnih aktivnosti na sjeveru Kosova vlastima u Prištini. Nacionalističkim parolama, zapaljivim izjavama, mahanjem zastavama se zapravo falsifikuju činjenice i iskrivljuje stvarnost“, ocjenjuje Olga Manojlović Pintar.

Ona dodaje da činjenica da je festival 2022. godine prošao bez problema, „jasno svedoči da su nemiri i protesti desničara na ulicama uvek indukovani od strane vlasti, a ne spontani izlivi nezadovoljstva“.

„Širenje mržnje prema drugima i kreiranje osjećaja kolektivne ugroženosti, koje je započelo somnabulnim tumačenjima Rezolucije UN o Srebrenici, sada se samo podgrijeva kako bi proključalo u avgustu u vrijeme obilježavanja Oluje“, navodi Manojlović Pintar.

Milovan Pisari skreće pažnju i da su jučer (26.6.24.) u Briselu, poslije duge pauze, obnovljeni pregovori na najvišem nivou između Beograda i Prištine, na kojima su učestvovali Aleksandar Vučić i Aljbin Kurti.

„Svi znamo da je sada, na međunarodnom nivou, između Srbije i Kosova napeta situacija. U posljednje vrijeme na Kosovu su se dešavale neke stvari, npr. u vezi sa dinarom, tablicama, ličnim kartama… Ovaj trenutak je politička elita u Srbiji htjela da iskoristi i pokaže svojim glasačima i onima koji su na njihovoj strani da oni ipak brane Kosovo.“

„Ali, to je jedna velika zabluda", kaže Pisari. „Postoje, dakle, tenzije, ali mi znamo da u pozadini postoje pregovori. Znamo da su nastavljeni pregovori Beograda i Prištine. Vidi se šta je suština ovog nacionalizma – ide se polako ka normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, ali oni to u javnosti ne mogu da priznaju i onda prebacuju ’krivicu’ na festival, tj. na kulturne radnike, obične ljude koji hoće da sarađuju“, ocjenjuje istoričar.

Kultura ponovo u sjenci politike

Gotovo svi koji su napali organizatore, tj. festival „Mirdita, dobar dan", ubijeđeni su da taj događaj nikakve veze s kulturom nema. Međutim, na festival dolazi desetine umjetnika, pisaca, glumaca, muzičara, fotografa i režisera, među kojima su Jetron Neziraj, čijom se predstavom „Otac i otac“ festival večeras i otvara u Dorćol-placu u Beogradu. Gošća festivala je i Ermina Murati, čija će izložba fotografija u subotu biti postavljena u prostoru Endžio Hab.

„Umjetnici i kulturni događaji sve više postaju meta napada vladajuće većine u Srbiji koja se dodatno nacionalistički homogenizovala i praktično „usisala“ standardne protivnike festivala kao što su Srpska radikalna stranka i Zavjetnici. Uostalom, i glumac i pisac Feđa Štukan, koji je trebalo da učestvuje na regionalnom književnom festivalu KROKODIL, deportovan je iz Srbije, jer je učestvovao na protestima „Srbija protiv nasilja“, podsjeća za DW Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava.

On dodaje da „u viziji srpskog sveta koju ima npr. Aleksandar Vulin", nema mjesta za kulturu bilo koje druge nacije, pa ni kosovskih Albanaca, niti za bilo koji kritički glas.

„Uprkos svemu tome, mi večeras očekujemo veliki broj gostiju na ovom festivalu – koji je nastao i postoji zbog kulture“, poručuje Milosavljević.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu