Mjesto sastanka ministara spoljnih poslova Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Egipta nije moglo biti simboličnije: Skoro na isti dan je u Kairu prije četiri godine pučem došao na vlast general Al Sisi. Njegova najpoznatija žrtva bio je prvi demokratski izabrani predsjednik u istoriji Egipta: od strane Katara politički, finansijski i medijalno potpomognuti "muslimanski brat" Muhammad Mursi. Mursi je od tada u zatvoru, dok se Al-Sisi dao unaprijediti u maršala, da bi potom bio izabran za predsjednika. 

U kulisu prijetnji protiv Katara spada i sastanak šefova tajnih službi ove četiri zemlje, koji su se sastali u Kairu prije ministarskog sastanka, kako bi se posavjetovali kako da reaguju na odbijanje Dohe da pristane na ove ultimativne zahtjeve.

Fantazije orjentalnih despota

Tokom jednomjesečne blokade antikatarska koalicija nije škrtarila na prijetnjama. Govorilo se o vojnoj invaziji, o ubacivanju drugog porodičnog krila Al Tanijevih na mjesto vladara u Dohi i konačno o vojnom puču kojeg bi izveo navodni Oslobodilački front Katara. Medijalni portparoli Saudijske Arabije izdeklinirali su sve, što je promaklo mašti orijentalnih despota.

Jedan od najpoznatijih primjera je Abd ar-Rahman ar-Rašed, bivši glavni i odgovorni urednik saudijske TV-stanice Al-Arabiyya. On je u novinama aš-Šarq al-Avsat, koje finansiraju Saudijci, otvoreno prijetio masakrom kakav je izveden na kairskom trgu Rabia-al-Adawiyya - ako Doha ne kapitulira.

On je time mislio na pokolj Mursijevih simpatizera šest sedmica nakon njegovog svrgavanja sa vlasti početkom jula 2014. Human Rights Watch polazi od 1.000 ubijenih civila i označava taj događaj kao jednu od najbrutalnijih masovnih likvidacija demonstranata u novijoj svjetskoj istoriji.

Ar-Rašed se našalio na adresu Dohe, rekavši da niti iranski revolucionarni vođa, niti turski vojnici pa ni njemačka diplomatija ne može više da spasi Katar. Time je mislio na njemačkog ministra spoljnih poslova Sigmara Gabriela, koji je 13 zahtjeva Kataru ocijenio veoma provokativnim i teško provodljivim i čak hvalio Katar za suzdržanu i ubjedljivu politiku dijaloga.

U Kairu ništa novo

Shodno tome su mnogi novinari u Kairu bili jako razočarani, kada egipatski ministar vanjskih poslova Samih Šukri, nakon okončanja samita ministara vanjskih poslova, nije najavio nikakve nove sankcije. Umjesto toga, on je rekao da žali zbog negativnog odgovora Katara na 13 zahtjeva, rekavši da će blokada ostati sve dok ovaj mali emirat ne prestane podržavati međunarodni terorizam i miješati se u unutrašnje poslove ove četiri zemlje. Pojedini centralni zahtjevi iz ultimatima, poput zatvaranja  Al-Jazeere ili raskidanje vojnog sporazuma sa Turskom, nisu ni pomenuti.

Šukri je najavio i da će odgovarajuće mjere biti donesene u pravo vrijeme. Na međunarodnom političkom parketu to ne znači ništa drugo nego da on ne zna šta i kako dalje. I zaista, četiri ministra su djelovala veoma suzdržano, u poredbi sa glasnim prijetnjama, izrečenim prošle sedmice. Šta se desilo?

Da li Trump pali ili gasi požar?

Kao što je to često slučaj u ovoj regiji, i američki predsjednik ima umiješane prste u igru: Kratko pred konferenciju za novinare Donald Trump je telefonirao sa egipatskim predsjednikom Al-Sisijem i pozvao ga da riješi krizu. Više je nego upitno da li će ova deeskalacija potrajati. Trump je poznat po svojoj impulsivnosti i u ovom konfliktu je više puta promijenio poziciju.

Drugi odlučujući faktor je borba za vlast u Saudijskoj Arabiji: Prije dvije sedmice je razvlašten dosadašnji krunski princ i nekada moćni ministar unutrašnjih poslova Muhammad bin Nayef. To se već dugo očekivalo ali ne na tako ponižavajući način. Drugi Saudijac po jačini se od tada nalazi u palati u Džidi u kućnom pritvoru. Upravo je to izazvalo nezadovoljstvo mnogih moćnih članova kraljevske familije i moglo bi se biti veliki izazov za novog krunskog princa Muhammada bin Salmana.

Prijestolonasljednik gladan vlasti

Najdraži sin kralja Salmana, koji je navršio upravo 31 godinu, poznat je po tome da je gladan vlasti i da ima avanturistički duh.  Svoj uspon može da zahvali ulasku njegovih do zuba naoružanih trupa u Jemen. Ono što je bilo planirano kao brza vojna akcija najbogatije arapske zemlje u najsiromašnijoj, razvilo se u međuvremenu u najduži rat Saudijske Arabije u proteklih nekoliko decenija. Strategija izlaska Saudijaca iz tog rata još se ne nazire. 

Sada konflikt sa Katarom prati nedavno unaprjeđenje Muhammada bin Salmana u drugog čovjeka Saudijskog Kraljevstva. Ukoliko u redovima saudijske kraljevske porodice poraste otpor prema njemu , on bi mogao da "bika  uhvati za rogove"  - sa kobnim posljedicama za cijeli region. Ni SAD kao svjetski policajac ne bi mu mogla stajati na putu, tim prije što je Trumpovo "OK" kupio još u maju - za 380 milijardi dolara.