Kad će svi umirovljenici u Federaciji BiH dobiti mirovine za srpanj? Iz Federalnog zavoda mirovinskog osiguranja i resornog federalnog ministarstva stižu oprečne informacije. Jedni kažu kako je za isplatu mirovina nedostajalo samo 70 tisuća maraka, a drugi četiri milijuna maraka.

„Mi smo, prije Bajrama, uplatili 9,4 milijuna KM, znači 99 posto novca. Nedostajalo je nekih 70.000 KM koji su do sada već isplaćeni, i zbog tih 70.000 Hrvatska pošta Mostar nije htjela da počne s isplatom mirovina iz nekog njihovog razloga. Što se tiče nas, sav je novac isplaćen i u toku dana će svi umirovljenici dobiti mirovine“, izjavio je za Deutsche Welle glasnogovornik Federalnog zavoda MIO/PIO, Alem Lizde.

Stabilan mirovinski sustav je bio uvjet MMF-a

Federalni ministar rada i socijalne politike Vjekoslav Čamber, raspolagao je, međutim, drugačijim informacijama o iznosu novca, koji je nedostajao za isplatu mirovina.

„Ono što smo danas dobili kao informaciju od direktora Mirovinskog zavoda je da bi se danas trebala dopuniti četiri milijuna KM i da bi se u roku dan-dva trebale isplatiti sve mirovine koje do sada nisu“, kazao je Čamber za Deutsche Welle.

Podsjetimo, Hrvatska pošta Mostar d.o.o. obavijestila je javnost kako je do kašnjenja u isplati mirovina za srpanj došlo jer im Federalni zavod MIO/PIO nije doznačio sav potreban novac za mirovine.

Stabilizacija mirovinskog sustava bio je jedan od uvjeta Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zbog kojega je Bosni i Hercegovini prošle godine odobren dvogodišnji stand by aranžman u iznosu od oko 400 milijuna eura.

U federalnom mirovinsko-invalidskom zavodu kažu kako im Vlada Federacije BiH duguje oko 180 milijuna maraka, te da im taj dug obično otplaćuje u iznosima od po milijun i pol maraka mjesečno. Očekuju, međutim, i povećanu uplatu doprinosa u drugoj polovici ove godine, te vjeruju kako kašnjenja u isplati mirovina ubuduće ne bi trebalo biti.

Izjednačen broj umirovljenika i osiguranika

Marinko Romić iz Mostara od sljedeće godine je umirovljenik. Ne vjeruje obećanjima iz federalnog mirovinskog zavoda.

„Za godinu dana, kad ja odem u mirovinu, ne znam hoću li je uopće imati. Ne znam kako uopće uspijevaju na ovaj način isplaćivati mirovine. Sve je manje ljudi koji rade pa je sve manje uplata, i sve je više ljudi koji duže žive i normalna je stvar da se ne mogu pokriti na ovaj način“, kaže Romić.

Predlaže kako bi trebalo produžiti rok odlaska u mirovinu onima koji mogu i koji su voljni duže raditi. Resorni federalni ministar, Vjekoslav Čamber, nije skrivao kako je do kašnjenja u isplatama mirovina došlo zbog „slabije dinamike punjenja Mirovinskog fonda, a razlog je, kaže, vrlo jednostavan, i to zbog toga „što se izjednačio broj umirovljenika i osiguranika“.

Isto tvrdi i ekonomski analitičar prof. dr. Vjekoslav Domljan. On kaže kako je donja granica održivosti mirovinskog sustava dva zaposlena na jednog umirovljenika.

„Pošto u BiH godišnje 20 do 25 tisuća ljudi ide u mirovinu, potrebno je da se stvori barem dva puta toliko radnih mjesta, a ako BiH slijedi europski put, onda i više. Dakle, ne otprilike 40.000, već 70.000 radnih mjesta. Međutim, u privatnom sektoru se ne povećava zaposlenost. Već samo u javnom. Prema tome, postavlja se pitanje izdržljivosti mirovinskih fondova. Sasvim je jasno da je situacija sada jako teška i da se ne može popraviti dok se ne popravi poslovni ambijent, dok se ne počne ulagati i proizvoditi dobra, koja će biti internacionalno konkurentna. Bez toga je samo pitanje vremena kada će doći do urušavanja mirovinskih fondova“, upozorava naš sugovornik.

Autor: Milan Šutalo

Odgovorna urednica: Marina Martinović