Posjeta njemačkog ministra vanjskih poslova Johana Vadefula Kini konačno se dogodila – iz drugog pokušaja. On se u jednom danu sastao s tri ministra i jednim potpredsjednikom. Putovanje koje je prvobitno bilo planirano za kraj oktobra, otkazano je tada u kratkom roku. Tada je navedeno da je razlog to što Vadeful nije mogao zakazati nikakve sastanke na visokom nivou, osim sa svojim kolegom po funkciji, kineskim ministrom vanjskih poslova.

U Berlinu pretpostavljaju da je razlog za to kritika koju je političar CDU-a Vadeful prethodno uputio na račun Kine, što je izazvalo nelagodu među kineskim rukovodstvom. Kina prijeti Tajvanu insistirajući da se status kvo Tajvana ne smije mijenjati silom. Peking smatra Tajvan svojom otcjepljenom pokrajinom i 2005. godine usvojio je tzv. Zakon protiv otcjepljenja, koji legitimira upotrebu oružane sile za ponovno ujedinjenje ukoliko Tajvan proglasi nezavisnost.

„Tajvan u centru osnovnih interesa Kine“
Tajvansko pitanje je u centru osnovnih interesa Kine, ponovio je kineski potpredsjednik Han Ženg tokom sastanka s Vadefulom u ponedjeljak 8. decembra 2025. godine. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da je Vadeful, u ime nove njemačke vlade, eksplicitno potvrdio takozvani princip „Jedne Kine“.

Izjava njemačkog ministra vanjskih poslova nakon sastanka bila je diplomatska. Njemačka pridaje veliki značaj odnosima s Kinom, napisao je Vadeful na Iksu (X-u). „Zainteresirani smo za fer razmjenu o ekonomskim i sigurnosnim pitanjima. Veoma cijenim priliku da danas detaljno razgovaram s potpredsjednikom Hanom Žengom.“

U tom kontekstu, Peking je istupio pomirljivo. „Nije važno dolazi li neko ranije ili kasnije – važno je zašto dolazi“, rekao je kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji. „Dolazi da pokrene saradnju, a ne da se svađa. Dolazi da promovira veće razumijevanje, a ne da pogoršava razlike.“ Vang je također detaljno objasnio istorijsku pozadinu otoka Tajvan, ali i pohvalio Njemačku za uspješno suočavanje sa svojom prošlošću nakon Drugog svjetskog rata. Japan je pred kraj rata okupirao Tajvan, a vraćen je Kini 1945. godine u okviru Potsdamske konferencije.

„Za razliku od Njemačke, Japan se nikada nije ozbiljno i iskreno pozabavio svojom krivicom za rat, pa čak ni 80 godina nakon završetka rata“, rekao je Vang, pozivajući se ujedno na izjavu nove premijerk Sanae Takaiči, koja je rekla da će Japan pružiti vojnu pomoć Tajvanu u slučaju sukoba. „Ako želimo da dođe do promjene statusa kvo, onda po našem mišljenju to mora biti postignuto mirnim putem i konsenzusom putem pregovora“, rekao je Vadeful nakon razgovora u Pekingu, u odgovoru na pitanje koje mu je postavio reporter DW-a Ričard Voker.

Kina ponovo najvažniji trgovinski partner Njemačke?
Kina je za njemačku ekonomiju posebno važna – ne samo kao prodajno tržište, već i kao glavni isporučilač sirovina. Ekonomski odnosi između druge i treće najveće ekonomije na svijetu su „od centralnog značaja“, naglasio je Vadeful tokom sastanka s kineskim ministrom trgovine Vang Ventaom.

Od 2016. do 2023. godine, Kina je bila najveći trgovinski partner Njemačke – sve dok SAD 2024. nisu preuzele vodeće mjesto. Prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, Kina ima dobre šanse da 2025. povrati vodeću poziciju. U prva tri kvartala ove godine, uvoz iz Kine značajno je porastao na 124,5 milijardi eura (+8,5 posto) – dok je izvoz u Kinu istovremeno opao na 61,4 milijarde eura (-12,3 posto).

Razlog za ponovni uspon Kine kao trgovinskog partnera posljedica je „prvenstveno veoma slabih izvoznih brojki na naše najvažnije tržište prodaje, Sjedinjene Američke Države“, naglašava Folker Trajer, šef odjeljenja vanjske trgovine i član Izvršnog odbora Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK). „Još nije, jer su se prodajni izgledi u Kini fundamentalno poboljšali za naše kompanije.“

Izgledi za izvoz rijetkih zemnih metala
Da bi se smanjio rizik u budućoj saradnji s Kinom, njemački Bundestag osnovao je „Komisiju za preispitivanje sigurnosno relevantnih ekonomskih odnosa Njemačke i Kine“. „Ovo također uključuje pitanje zavisnosti od sirovina, tehnologija i lanaca snabdijevanja“, objasnio je Nikolas Cipelijus, poslanik CDU-a, prošlog četvrtka, prije nego što je otputovao u Kinu zajedno s ministrom vanjskih poslova Vadefulom.

Njemačka ekonomija u velikoj mjeri zavisi od uvoza rijetkih metala iz Kine. Oni su neophodni npr. za proizvodnju magneta u motorima i generatorima, čipove visokih performansi ili za optičke mreže. Iako Njemačka posjeduje nalazišta rijetkih metala, njihova ekstrakcija i prerada energetski su intenzivni procesi, koji u značajnoj mjeri opterećuju životnu sredinu. Trenutno je Kina ubjedljivo najveći proizvođač, a slijede je Brazil, Indija i Australija.

Takvu zavisnost trebalo bi izbjegavati. „Želimo da zajednički ostvarimo pozitivan razvoj“, naglasio je Cipelijus, član Odbora za ekonomsku saradnju i razvoj njemačkog Bundestaga.

Njemačka industrija preporučuje političko povjerenje

Kineska vlada trenutno je ograničila izvoz, jer Peking želi kontrolirati upotrebu međuproizvoda ili gotovih proizvoda koji sadrže ukupno 17 rijetkih metala, objasnio je Fridolin Štrak iz Saveza njemačke industrije (BDI) prošlog petka na godišnjem sastanku Njemačko-kineskog poslovnog udruženja (DCW). Peking želi spriječiti da ti materijali dospiju na američka tržišta.

Ograničenja izvoza su instrument u trgovinskom ratu sa SAD i nisu direktno usmjerena na njemačku ekonomiju. Iako je Njemačka time pogođena, njemačke kompanije su ove godine u nekoliko slučajeva mogle kupiti kineske rijetke metale, naglasio je Štrak.

Peking je sada ministru vanjskih poslova Vadefulu naznačio mogućnost uvođenja općih izvoznih licenci. „Kina je ponudila da može izdati opće licence za evropske, za njemačke kompanije, i ohrabrila nas je da podstaknemo naše kompanije da podnesu zahtjeve“, rekao je Vadeful u Pekingu.

Ipak, Fridolin Štrak iz Saveza njemačke industrije (BDI) naglasio je da će kineske izvozne licence brže biti odobrene samo ako političko povjerenje ostane stabilno. U istraživanju poslovne klime za 2025/26. godinu koje je provela Njemačka trgovinska komora u Kini, 75 posto anketiranih njemačkih kompanija u toj zemlji izjavilo je da su „dobri odnosi između Njemačke i Kine, uključujući i one na političkom nivou, ključni za buduće poslovne aktivnosti tih kompanija“, prenio je Folker Trajer, šef odjeljenja vanjske trgovine u Udruženju njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK). „Nažalost, ne kaže isto toliki procenat ispitanih da su već sada ti odnosi takvi.“