Radi se o nemilosrdnom povlačenju bilansa  njemačkog angažmana na Hindukušu,  koji je trajao skoro dvadeset godina. Prilikom čitanja izvještaja, koji obuhvaća više od 330 stranica, to vrlo brzo postaje jasno.  „Najveći i najskuplji ratni angažman, s najvećim brojem žrtava  – prije svega zapadne zajednice država"- okončan je „strateškom propašću", stoji u tom dokumentu koji se bavi vojnom misijom u Afganistanu.

Kritike na račun izvršne vlasti

Izvještaj Istražne komisjie Bundestaga bit će prezentiran danas (19.02.) u 16 sati. Generalni bilans Komisije po pitanju angažmana u Afganistanu je nedvosmislen, a prilično je jasna i ocjena pojedinih aspekata misije. U izvještaju se, između ostaloga, navode i konkretne greške, odnosno propusti:

„Nije bilo kontinuirane, samokritične inventure misije u dovoljnoj mjeri, s obzirom na vrlo visoko postavljene ciljeve", kritizira Istražna komisija. Time ona upućuje poruku svim njemačkim vladama, koje su bile odgovorne za misiju na Hindukušu, i to u razdoblju od 2001. do 2021.

Osim toga se kritizira i činjenica da se nadležna savezna ministarstva, dakle ministarstva vanjskih poslova, unutarnjih poslova, odbrane i razvoja, nisu dovoljno dobro koordinirala po pitanju misije. Crno na bijelo u izvještaju se tako može pročitati i pojam „egoizmi resora" – misli se na resore savezne vlade.

U intervjuu za NDR-Info podcast „Killed in Action" i predsjednik Enquete komisije Michael Müller (SPD) potvrdio je da njemački „umreženi koncept" nije funkcionirao.

Premalo ljudi na terenu

Komisija osim toga je mišljenja da sredstva koja su Nijemci stavili na raspolaganje za misiju – nisu bila dovoljna. „Oprema i sposobnosti Bundeswehra", stoji u dokumentu u koji je NDR imao uvid, „nisu jednim dijelom bili dovoljno dinamično prilagođeni situaciji u Afganistanu po pitanju prijetnji na terenu".

Što se tiče kadrovskih resursa, civilnog ljudstva ili policije, Istražna komisija smatra da oni nisu bili dovoljni za proklamirani cilj misije, a to je bila „izgradnja" države, odnosno namjera da Afganistan profunkcionira kao država.

Njemačka se dobrovoljno prijavila kao zemlja koja je htjela pomoći u izgradnji struktura afganistanske policije, ali je Berlin već u ranoj fazi te misije bio kritiziran zbog malog broja službenika koje je Savezno ministarstvo unutarnjih poslova poslalo na Hindukuš. To je jednostavno bilo „smiješno", kazao je jedan bivši diplomat za NDR.

Kriva procjena utjecaja talibana

Ali to nije sve: u izvještaju stoji i da se precijenilo „receptivnost i kapacitete afganistanskih partnera", odnosno da se podcijenio rastući utjecaj talibana u toj zemlji. Prekasno i „nedovoljno dosljedno" se trudilo oko pronalaska političkog rješenja za konflikt, stoji u papiru.

Danas su u Afganistanu na vlasti talibani, isti oni za koje se 2001. vjerovalo da su doživjeli poraz. Njemačka je „zajedno sa svojim međunarodnim partnerima strateški propala", to je gorka bilanca Enquetea.

Njemačka je „pouzdan saveznik"…

Komisija je u izvještaju na oko 330 stranica kojim dominiraju mračni tonovi, ipak tu i tamo ubacila i tračak optimizma: Njemačka se dokazala kao „pouzdan saveznik". "Tijekom cijelog trajanja misije Nijemci su bili jedna od zemlja s najvećim vojnim kontingentom na terenu, a zemlja je preuzela i odgovornost vođenja", pohvalili su protekle savezne vlade članovi Komisije.

Izvještaj koji će Istražna komisija danas prezentirati nije finalna bilanca misije u Afganistanu. Zaključni izvještaj s konkretnim prijedlozima za budućnost Komisija namjerava predočiti u proljeće iduće godine.

ARD-Tagesschau.de (ndr)/kk/aj 

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu