1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mit o Ratku Mladiću

Ivica Petrović
22. novembar 2017

Domet presude Ratku Mladiću biće veoma ograničen – prije svega zbog toga što je tokom vremena većina ljudi već odavno formirala stav u vezi sa bivšim komandantom VRS, ocjenjuju u Beogradu.

Kosovo Serbien Denkmal Amselfeld bei Pristina Gedenktag
Foto: picture-alliance/dpa

Prvostepena presuda bivšem ratnom komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću na doživotnu kaznu zatvora, u prvim reakcijama u Beogradu se ocjenjuje kao donekle slična presudi koju je dobio bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić. Prve reakcije političara u Srbiji presudu Mladiću – ali i sve ostale presude Haškog tribunala – uglavnom karakterišu kao antipravne, nepravedne i antisrpske.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić presudu je ocijenio kao „očekivanu“, i dodao kako „ovo nije dan ni za tugu ni za radost", i da bi „svi trebalo da se okrenemo budućnosti“. Sličnu reakciju imala je i premijerka Srbije Ana Brnabić, koja kaže da „presuda nije iznenađenje i da bi trebalo da gledamo u budućnost kako bismo imali stabilnu državu“.

Ograničen domet presude

Novinar nedjeljnika „Vreme" Dejan Anastasijević za DW kaže da je „doživotna kazna bila očekivana, jer su mnogi dijelovi optužnice već bili obrađeni u drugim predmetima Tribunala. Jedino što je bilo neizvjesno je prva tačka optužnice za zločine genocida u šest opština Bosne i Hercegovine, tu ga je sud oslobodio, i to je možda jedino iznenađenje".

A što se tiče uticaja te presude u Srbiji i regionu, Anastasijević podsjeća da je riječ o prvostepenoj presudi i stoga najprije očekuje žalbu na tu presudu. „Mislim, inače, da će domet ove presude biti veoma ograničen. Najprije zbog toga što je tokom vremena većina ljudi već odavno formirala stav u vezi sa Mladićem, i u vezi sa onim što se dešavalo devedesetih godina. I mislim da tu jedna presuda ništa naročito neće promijeniti“.

Ratko Mladić ulazi u sudnicu u HaguFoto: Reuters/P. Dejong

Zacementirani ljudi i političari

Dometi ove presude će se moći ocjenjivati tek kada čujemo sve izjave relevatnih političara u Srbiji, smatra Anita Mitić, direktor Inicijative mladih za ljudska prava. „Ono što mi očekujemo od naših političara jeste da daju nedvosmislene poruke da je Ratko Mladić sada već osuđeni ratni zločinac, da moramo da krenemo u proces suočavanja sa prošlošću i da preispitujemo odgovornost Srbije. To je neophodno kako bismo iole mogli da stvaramo bolju budućnost u regionu“.

Međutim, kako primjećuje Anita Mitić, to su očekivanja, a ono što do sada vidimo jeste da Srbija nikada nije dobrovoljno podržavala rad Haškog tribunala. „Diskreditacija Haga naročito je intenzivna u posljednjih godinu dana, tako da ne vjerujem da će doći do neke suštinske promjene u stavu srpskih državnika“.

Zaista mislim da u Srbiji ne postoji politička volja da se raščisti sa onim što se dešavalo devedesetih godina, ističe Dejan Anastasijević. „Sve vrijeme se radi na tome da se dokaže kako su Srbi bili prije svega žrtve, što naravno nije tačno. Nije pri tom nikakva utjeha što slične reakcije poricanja sopstvenih zločina postoje i u drugim jugoslovenskim republikama".

Anita Mitić:" Očekujemo od naših političara da daju nedvosmislene poruke da je Ratko Mladić sada već osuđeni ratni zločinac"Foto: DW/Z. Ljubas

Potrebni jasni stavovi

Nakon presude Ratku Mladiću na potrebu da se jasno izjasne svi političari ukazuje i Jelena Milić, direktorica Centra za euroatlantske studije. „Sada je između ostalog trenutak da se država Srbija zapita zašto je državnom tajnom proglašen predmet u kome se 11 ljudi krivi za skrivanje Ratka Mladića i kakve su to oružane snage koje su skrivale takvog zlikovca koji je pobjegao iz sudnice“. Jelena Milić kaže da će u tom smislu posebno biti zanimljivo da se prate reakcije vrha Srbije i napominje da je sada istorijski trenutak i za Bosnu i Hercegovinu, posebno za građane Republike Srpske: „Nadam se da se neće ostvariti predviđanja Milorada Dodika kako će negativna presuda Mladiću od njega napraviti heroja. Sada je na građanima RS da skinu sa sebe negativnu percepciju koja postoji o Republici Srpskoj".

„Očekujem stoga sada i od opozicije, ali i od tehnokratizovanog civilnog društva, koje se bavi zarezima u pregovorima sa Evropskom unijom, da daju svoje ocjene presude Ratku Mladiću i da prestanu da se skrivaju iza floskula „kako su to već komentarisali ili već jednom rekli“, ili da se „kriju iza toga da se sada bave beogradskim izborima“, napominje Jelena Milić.

Mit o Ratku Mladiću

Komentarišući pomenutu izjavu Milorada Dodika koji smatra da će negativna presuda Mladiću od njega napraviti mit u srpskom narodu, Dejan Anastasijević kaže kako očekuje da će Dodik „sada pokrenuti inicijativu da se Mladiću odmah, još za života, dodijeli neki trg ili ulica, ili po njemu nazove neka škola. To je potpuno u skladu s njegovim ponašanjem posljednjih godina. Ali moram i da podsjetim da on nije tako govorio kada je dolazio na vlast, i da je imao potpuno suprotno mišljenje i o Karadžiću i o Mladiću“.

Mit o Ratku Mladiću nije došao tek jučer i on je pažljivo građen godinama, upozorava Anita Mitić. „Kada pogledate sve te desničarske organizacije i te mlade ljude u njima, svi oni nose prije svega sliku Ratka Mladića ispred sebe. To je realna opasnost, i bojim se da do njih ni ova presuda neće doprijeti upravo zbog diskreditacije Haškog suda, koja se radi već godinama. Jako je stoga teško iz ove pozicije imati neku perspektivu svjetlije budućnosti, ali ako ništa drugo bar je danas zadovoljena pravda za žrtve".

Presuda Ratku Mladiću se zapravo poklopila sa završetkom rada Tribunala, i ono što će sada uslijediti jeste žalbeni postupak, kaže Dejan Anastasijević, i vidjećemo kako će stvari odvijati oko zdravstvenog stanja Mladića. „Čini mi se da će ustanoviti da ono nije tako dramatično kako se predstavlja. A što se tiče javnosti u Srbiji i regionu, ponoviću samo da su se ljudi ušančili sa svojim stavovima. I, što je najgore, umjesto da se ide na bolje i grade mostovi, međusobno optuživanje i pojačana retorika se nastavljaju. To uopšte nije ni dobro ni normalno“, ocjenjuje Anastasijević.

 

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi