Japansko poduzeće Mitsubishi Material Corp. je s trojicom bivših kineskih prisilnih radnika u Pekingu potpisalo dogovor koji sadrži formalnu ispriku poduzeća i financijsko obeštećenje. Taj dogovor je postignut već u kolovozu 2015. između predstavnika Mitsubishija i više od 3.700 kineskih državljana, koje je Japan za vrijeme Drugog svjetskog rata bio prisilio na rad.

Pored isprike se Mitsubishi Materials obvezuje na plaćanje svote od 100.000 yuana (oko 13.600 eura) svakom preživjelom prisilnom radniku, odnosno njihovim obiteljima. Poduzeće dalje obećava podići spomenike u onim rudnicima kojima je tada upravljalo poduzeće prethodnik današnjeg Mitsubishija - Mitsubishi Mining Corp. Osim toga, japansko poduzeće će uspostaviti jedan fond u koji će uplatiti određeni iznos kojim će se pomagati potraga za ostalim bivšim prisilnim radnicima, a koji sadašnjim dogovorom nisu obuhvaćeni.

Odšteta unatoč protivnim sudskim odlukama

Ovaj dogovor je utoliko važan što je prvi put jedno japansko poduzeće spremno na ispriku i obeštećenja, iako je najviši japanski sud odgovarajuća potraživanja već odbio. 2007. je Ustavni sud Japana odlučio da se japanska poduzeća ne mogu osuditi na plaćanja odštete kineskim državljanima. Razlog: Peking se 1972. odrekao svih prava kineskih građana na potraživanja ratnih odšteta. To je dio zajedničkog komunikea povodom normaliziranja bilateralnih odnosa dviju zemalja.

"Upravo zato što je Peking tada odustao od zahtjeva za odštetom zarad bilateralnih odnosa, sadašnji korak je značajan", kaže Shin Hae-bong, profesorica za humanitarno međunarodno pravo na tokijskom Sveučilištu Aoyama Gakuin. "I s obzirom na brojne Kineze s opravdanim potraživanjima prema japanskoj vladi ili japanskim poduzećima, kao i s obzirom na dugo razdoblje od više od 70 godina koliko je trajalo da dođe do dogovora, taj dogovor je stoga jako značajan", kaže Shin Hae-bong u razgovoru za DW. Ona dodaje da sada postoji nada da se i druge japanske tvrtke odluče na plaćanje odštete nekadašnjim prisilnim radnicima iz bivših kolonija i okupiranih područja.

Nada u daljnje korake Japana u suočavanju s prošlošću

Gotovo 40.000 Kineza je između 1943. i 1945. deportirano u Japan zbog povećanog manjka radne snage, dok je rat bjesnio neumanjenom jačinom. Posebno na građevini, brodogradnji i u rudnicima je bila potrebna radna snaga. Skoro 7.000 prisilnih radnika je umrlo od posljedica oboljenja, iznemoglosti ili u nezgodama.

Tong Zeng, glasnogovornik kineskog udruženja žrtava, dobrovoljni korak Mitsubishija ocjenjuje pozitivno. "Ali mi zahtijevamo i od vlade Japana i drugih koncerna koji su koristili prisilne radnike da im uzor bude Mitsubishi i da se temeljito suoče sa svojom ulogom u Drugom svjetskom ratu", kaže Tong u izjavi za kinesku novinsku agenciju Xinhua.

U srpnju 2015. je Mitsubishi Materials bilo prvo japansko poduzeće koje je službeno uputilo ispriku američkim bivšim ratnim zatvorenicima koji su također bili prisilni radnici u rudnicima. Tvrtke Mitsubishijeve grupe su svoje prisilne radnike dopremali, između ostalog, iz šest zarobljeničkih logora s ukupno više od 2.000 zarobljenika. Predstavnici Mitsubishija su tijekom jedne ceremonije u Simon-Wiesenthal centru u Los Angelesu uputili ispriku 94-godišnjem Jamesu Murphyju koji je 1942. bio zarobljen na Filipinima, kao i drugim preživjelima koji su bili zatočeni u zloglasnim japanskim logorima.