Kao sin bogatih roditelja, uživao je u privilegovanoj mladosti. Njegov otac Joseph P. Kennedy bio je ambasador Sjedinjenih Američkih Država, između ostalog, i u Londonu. JFK je pohađao privatne škole i studirao na renomiranom Harvard Univerzitetu. Fotografija ga prikazuje kao oficira američke mornarice u Panami 1943.

Nakon vremena u vojsci John F. Kennedy se angažovao u Demokratskoj partiji, bio poslanik u Predstavničkom domu i senator Senatu, a 1960. se kandidovao za predsjednika. 20. januara 1961. je inauguriran za drugog najmlađeg predsjednika u istoriji SAD-a. Još se pamti njegov prvi govor u kojem je apelirao: "Ne pitajte šta vaša zemlja može uraditi za vas, pitajte šta vi možete uraditi za vašu zemlju."

Sa njemačkog gledišta, najvažniji dan u vladavini Johna F. Kennedyja bio je 26. juni 1963. Tog dana je on u Zapadnom Berlinu održao govor ispred Vijećnice u Schönebergu tokom kojeg je izrekao legendarnu rečenicu: "Ich bin ein Berliner" i time izrazio svoju solidarnost sa stanovnicima Istočnog i Zapadnog Berlina.

Svojim mladalačkim šarmom brzo je osvojio srca mnogih američkih građana. Istovremeno, njegov mandat je bio obilježen krizama i konfliktima. Jedna od njih je bila i neuspjela invazija u Zalivu svinja na komunistički režim na Kubi. Svijet je umalo izbjegao nuklearni rat 1962. godine. Kennedyju, između ostalog, treba zahvaliti, kako se smatra, što je sve to ipak dobro prošlo.

Sa suprugom Johna F. Kennedyja u Bijelu kuću stižu i elegancija i glamur. Iako je Jackie prva dama bila samo dvije godine, njen elegantni stil obilježio je čitavu jednu generaciju. Još i danas Jacqueline Kennedy važi za američku "Kraljicu srca" koja je imala veliki uticaj na kasnije prve dame.

John. F. Kennedy (desno) je važio za ženskaroša kojem je pripisano nekoliko afera, kao i kontakti s "eskort damama". Najpoznatiju vanbračnu vezu imao je navodno s Marilyn Monroe. Za Monroe, tada svjetski poznatu filmsku ikonu i seks simbol, govorilo se da je bila u romantičnoj vezi i sa njegovim bratom Robertom (lijevo). Marilyn je preminula 1962. godine pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima.

Fotografija iz 1962. na kojoj predsjednik aplaudira svojoj djeci koja se igraju, postala je poznata širom svijeta. Porodica Kennedy nije uvijek bila ovako sretna. Morala je primiti seriju niskih udaraca. Johnov brat Robert, ubijen je u jednom atentatu. Uzroci smrti drugih pripadnika porodice Kennedy su teške nesreće, droga, avionske nesreće, samoubistvo. Ipak, smrt JFK-a zasjenila je sve druge.

Dallas, Teksas, 22. novembar 1963. Kennedy i njegova supruga su se vozili u kabrioletu kroz grad u sklopu predizborne kampanje. Kennedy je upucan sa više metaka. Nakon toga čitava zemlja pada u kolektivnu žalost. Tog dana se za mnoge završio san o mladom šarmantnom američkom predsjedniku koji je krenuo u misiju da poboljša cijeli svijet.

Dva dana nakon ubistva Johna F. Kennedyja, osumnjičeni za atentat na njega Lee Harvey Oswald (sredina) ubijen je od strane vlasnika jednog noćnog kluba (desno). Harvey je uhapšen nekoliko sati nakon atentata. Okolnosti pod kojima se desio napad su ostali nerazjašnjeni - tome u prilog ide i činjenica da još i danas kolaju glasine i teorije zavjere o mogućim nalogodavcima ovog zločina.

Dugo još nakon njegove sahrane 25. novembra 1963. godine Kennedyjeva era odjekuje. Svaki predsjednik SAD-a nakon njega morao se mjeriti s njim. Kako bi protekao njegov mandat da nije bio ubijen nakon samo 1.036 dana službe u Bijeloj kući? Kako bi se razvio svijet? Možda mit o JFK-u i živi upravo od toga, što odgovora na ta pitanja nema.