Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: "Kada na jugu ili istoku Evrope dođe do nemira, ne prođe dugo a da se oni ne obrazlože visokom stopom nezaposlenosti mladih. Ništa drugačije nije ni sa protestima u BiH. Bh. političari nisu u stanju da suzbiju nezaposlenost mladih, pisalo je ovih dana recimo u švajcarskom listu NZZ. I zaista, u BiH je,prema navodima Svjetske banke,58% mladih između 15 i 24 godine nezaposleno. To je čak za balkanske standarde potresna brojka.

Da li je BiH država u kojoj korumpirana politička elita ne daje šansu mladim i dobro obrazovanim ljudima? Slovenka Katarina Cvikl, koja od 2012. radi za najbolji Institut za sociološka istraživanja u BiH 'Populari',daje drugačiji odgovor na ovo pitanje. Iz empirijski potkrijepljene analize i studije puno se može naučiti o BiH, kao naprimjer da su mnogi nezaposleni mladiBosanci i Hercegovci samikrivi za mizeriju u kojoj žive. Studija se prije svega bavila apsolventima visokoškolskih ustanova. Na tu ideju su došli u Institutu 'Populari'tražeći podmladak. 'Iskustvokoje smo stekli s njima biloje uznemirujuće, od aplikacija za posao, preko intervjua,do radnog morala', kaže Katarina Cvikli dodaje:'I mnogi potencijalni poslodavci stekli su sličan utisak, tako da smo došlido zaključka da o tome moramo pokrenuti javnu raspravu.'

To im je i uspjelo i to sa veoma provokativnim tezama. U BiH se stalno tvrdi da je loša ekonomska situacija i nedostatak mogućnostiza posao razlog nezaposlenosti. Ali i sami mladi snose svoj dio odgovornosti. To počinje sa nerealnim očekivanjima mnogih apsolvenata. Stalno im govore da su oni elita zemlje i da posao čeka na njih. Njihovi pogledi dolaze i od njihovih profesora, koji uglavnom pripadaju staroj YU-školi.

Nerealna očekivanja

Iz godine u godinu je u BiH sve više studenata. U posljednjih 15 godina taj broj se udvostručio. U 2.000-toj ih je bilo 58.000, a sada ih je 115.000. Roditelji podupiru svoju djecu u vjerovanju da su oni previše dragocjeni da bi radili neki posao koji nije dovoljno prestižan ili koji nije u skladu sa njihovim obrazovnim profilom, kaže se u studiji Instituta 'Populari'. Mnogi studenti ne žele ni da znaju za praksu, za pohađanje semestara na fakultetima u inostranstvu, gdje bi se uz dodatne poslove sami mogli finansirati ili daljem obrazovanju. U Velikoj Britaniji, gdje je Katarina Cvikl završila studij, studenti sami uz raznorazne posliće finansiraju barem dio troškova strašno skupog studija.

Zapravo,kod velikog broja bh.studenata ambicioznost se ispoljava u pogledu njihovih nerealnih očekivanja i to je iskustvo koje je napravio i Davor Odobašić, direktor privatnog portala za posredovanja posla firmama pod nazivom: posao.ba. 'Profesori ih čak ubjeđuju da suneki poslovi za njih sramota. A upravo početnici sa ovakvim gardom nemaju šansi da dobiju ili zadrže posao', govori Odobašić.

Jasmin Bešić, direktor Omladinskog centra 'Kult'stalno pita novopečene akademce kako vide svoju budućnost. 'Mnogi od njih sanjaju da sjede u kafiću i preko telefona orkestriraju svoje saradnike', kaže on. Ankete pokazuju da su posebno omiljeni poslovi u državnoj službi, u Elektroprivredi ili Telekomu. ''Mnogi mladi ljudi traže posaoali ne i i da rade i nemaju interesa za rad i zalaganje", dodaje Bešić. Nije mu jasno kako neko može sa dvadeset i nešto ili 30 godina života biti zadovoljan sa platom od 1.000 KM i istim poslom i pita se: 'Pa gdje im je ambicija?' Ankete pokazuju i da mnogi, u potrazi za poslom, nisu spremni da napuste svoj rodni kraj. Ali da li mladi ljudi sa ovakvim gardom i stavovima mogu da krive korumpirane političareza tošto su nezaposleni?

Institut Populari je kritikovan u BiH zbogove studije.'Izvještaj pripisuje krivicu mladima bez poslaiamnestira političare. Osim toga,'Populari'se nijezapitao zbog čega bh.fakulteti proizvode apsolvente, koji nemaju šansi da se snađu u poslovnom životu. Kritika nijeneosnovana, kaže Katarina Cvikl i najavljuje narednu studiju, koja će se pozabaviti obrazovnim sistemom u BiH", zaključuje se u članku lista Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Treba pomoći onima kojima je potrebna zaštita

Süddeutsche Zeitung piše o sistemu azila u EU i naglašava da se ne nudi dovoljno zaštita onima koji bježe od progona i obazlaže: "Dvije vijesti od prošle sedmice pokazale su svu mizeriju njemačke politike prema izbjeglicama. 12 izbjeglica utopilo se u akciji grčke obalne straže u Egejima. Mnoge izbjeglice iz Sirije i Afganistana preko Sredozemlja vodenim putevima između Turske i Grčke pokušavaju da se dokopaju Evrope.

S druge strane objavljene su brojke o tražiocima azila u Njemačkoj. Većina je u januaru došla iz Srbije, na četvrtom i petom mjestu su Makedonija i BiH. Skoro nijedan potražioc azila iz ovih zemalja ne može dokazati da je politički proganjan. Jednom jedinom je priznat status izbjeglice.

Obje ove vijesti pokazuju dizbalans evropskog sistema i zakona o azilu. Ljude koji bježe od Asadovih poslušnika iz Sirije i od bombi u buradima iz Afganistana. Dakle, ljude koji su zaista proganjani zaustavljaju pred granicama EU. Istovremeno pristiže na hiljade migranata,prije svega iz balkanskih zemalja Srbije i Makedonije, koji pokušavaju preko azila da dobiju boravak. Njihovi motivi su razumljivi, najčešće pokušavaju pobjeći od bijede i siromaštva. Mnoge njemačke pokrajine tu pokazuju samilost i puštaju ih daprezime,prije nego ih vrate i nakon što im je odbijena molba za azil. Ali oni nisu politički proganjani i stoga njihove molbe za azil nemaju šanse da budu odobrene. Zapravo je riječ o mizernom bilansu njemačkog i evropskog sistema za dobijanje azila. On sve manje štiti one, kojima je zaista potrebna pomoć", piše Süddeutsche Zeitung.

Autor: Jasmina Rose
Odg. urednik: Faruk Šabanović