Mladi su zakon, ali ne svuda podjednako
11. august 2020
„Mladi su zakon" – to tvrdi Ministarstvo omladine i sporta. Ono već punih deset godina sprovodi istoimeni nacionalni program volontiranja mladih i isto toliko dugo finansira lokalne omladinske volonterske projekte i kampove, podstiče aktivizam i sticanje vještina za lični razvoj i veću šansu za zaposlenje.
Mladi su dakle „zakon", ali izgleda, ne iz cijele Srbije. Iz organizacije Nacionalna koalicija za decentralizaciju tvrde da se na konkursima Ministarstva u prethodnih nekoliko godina favorizuju omladinske organizacije i mladi iz glavnog grada. „Prethodnih četiri do pet godina redovno 60 do 80 odsto sredstava svih konkursa odlazi u Beograd. To je nevjerovatan podatak, s obzirom da svega oko 22 odsto stanovništva Srbije živi u Beogradu. Dakle, negdje oko 80 odsto ljudi mi imamo van Beograda i do njih taj novac ne stiže“, kaže za DW Mladen Jovanović iz Nacionalne koalicije.
Od skoro 78 miliona dinara za koje su ove godine konkurisale sve omladinske nevladine organizacije, samo u Beograd je otišlo više od 55 miliona, odnosno nešto više od 70 odsto ukupnog novca koji je podijelila dvadeset jedna beogradska organizacija. Nacionalna koalicija za decentralizaciju zato od Ministarstvazahtjeva drugačija konkursna pravila i kriterijume, a jedan od njih je da se visina projektnih sredstava određuje u odnosu na teritorijalnu pokrivenost.
Na pitanje DW upućeno Ministarstvu omladine i sporta zašto se toliko novca usmjerava u Beograd i kako gledaju na zahtjeve organizacije Nacionalna koalicija za decentralizaciju – nije nam odgovoreno.
Projekti koje je Ministarstvo zaboravilo
Već drugu godinu za redom bez sredstava sa konkursa „Mladi su zakon" radi i „Deli prostor" za kreativno djelovanje, koji je pokrenula organizacija civilnog društva Proaktiv iz Niša. Otvaranju „Deli prostora" prijje pet godina prisustvovao je i ministar omladine i sporta Vanja Udovičić, jer je upravo to Ministarstvo podržalo otvaranje prvog takvog prostora južno od Beograda.
Menadžer Deli prostora Milan Babić priseća se tog početka: „U to vrijeme, koncept kreativne industrije je tek bio u razvoju. Mi smo ispratili taj trend koncepta i dali mogućnost mladima da se informišu, uče o tome, a zašto ne i da počnu da rade. Kreiran je program u kome smo primili stanare, ljude koji rade u ’Deli prostoru’, razvijaju svoje biznise, prave svoja preduzeća, i na kraju zapošljavaju nove ljude i odlaze odatle. Oni su dolazili iz sive zone jer su uglavnom radili na internetu kada to uopšte nije bilo regulisano, a cilj je bio da uz našu pomoć su naprave preduzeća, registruju se, počnu da plaćaju poreze, započnu ozbiljan biznis, zaposle nove mlade ljude, možda se i udruže, i nakon toga odlaze u svoj prostor“, kaže Milan Babić. Tako je kroz taj prostor prošlo preko 70 mladih preduzetnika, a više od 50 njih je zaposlilo po nekoliko mladih.
Babić kaže da im je podrška Ministarstva bila veoma značajna, ne samo u finansijskom smislu. „Finansije su najmanje bitne u ovom trenutku, mi smo održivi, ali ako Ministarstvo omladine ne podržava mjesto koje je u prva tri mjesta okupljanja mladih u ovom gradu, a to su mladi koji žele da razvijaju svoje ideje, ne razumijem onda svrhu postojanja Ministarstva“.
Pročitajte i ovo: Njemačka želi još više radnika s Balkana
S druge strane, na drugom konkursu istog Ministarstva nameijnjenom lokalnim samoupravama, Grad Niš je dobro prošao, pa je od 24 lokalne samouprave koje su aplicirale za sredstva, od skoro 46 miliona, dobio skoro tri miliona dinara. Riječ je o projektu Akademija novih zanimanja, a šef Kancelarije za mlade Grada Niša koja sprovodi ovaj projekat, Bojana Pejčić kaže da će u ovom projektu mladi proći obuke za digitalni marketing, menadžment, veb i grafički dizajn, knjigovodstvo i druga brojna popularna zanimanja koja mogu da se rade preko interneta.
„To je namijenjeno mladima za unapređenje njihovog kapaciteta, njihovih kompetencija, da dobiju informacije kako da rade onlajn – ili u okviru neke firme, ili da budu konkurentni na tržištu rada. Dakle, cilj projekta zaposlenje i preduzetništvo“, objašnjava Pejčić.
Nezaposlenost i neravnomjeran razvoj regiona
Zaposlenje mladih je gorući problem u Srbiji. Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZZ), oko 22 odsto nezaposlenih u Nišu su mladi, a oko 25 odsto u Srbiji. Nataša Stanković, zamjenica direktora NSZZ, filijale Niš, za DW kaže da baš zbog toga što su mladi prepoznati kao kategorija koja se teže zapošljava, ta služba sprovodi mjere aktivne politike zapošljavanja, gdje je i program samozapošljavanja. „Tokom 2020. godine subvenciju za pokretanje sopstvenog posla dobilo je pedesetak mladih do 30 godina. Djelatnosti kojima se pretežno bave su intelektualne, a to je IT sektor, marketing, advokatura, ali i zanatske uslužne djelatnosti poput pružanja kozmetičkih i frizerskih usluga“, kaže Stankovićeva.
Pored nezaposlenosti mladih tu je i već pomenuta ogromna razlika u razvijenosti regiona u Srbiji. „Problem je što je posljednji zakon o regionalnom razvoju donesen 2015. godine i mi već pet godina nemamo nikakve novine u tome i nemamo neku osmišljenu politiku regionalnog razvoja“, kaže za DW profesor na Ekonomskom fakultatu u Nišu Boban Stojanović. On navodi da je dokaz za to – to što ne postoji ministarstvo za regionalni razvoj.
„Po nekim kriterijuma, odnosi su čak 1:15. I što se zarada tiče, nerazvijena područja Srbije, kao što je jug Srbije, imaju dva i po puta nižu prosečnu zaradu u odnosu na razvijene delove. Dosta toga nije učinjeno u prethodnom periodu, a treba da postoje dodatne podsticajne mjere za ravnomerniji regionalni razvoj“, zaključuje profesor Stojanović.