Julian Gampper je pod pritiskom. I to i doslovno, jer se ovaj strojar kao šef istoimene tvrtke odlično razumije u ventile. Skupa s bratom Axelom, on upravlja obiteljskim poduzećem koje proizvodi dijelove za grijanje. „Već kao dijete sam s ocem provodio vikende u poduzeću. Znali smo razmontirati ventile, izmjeriti ih i provjeriti", priča 63-godišnjak i smiješi se pritom. No, ubrzo mu lice postaje ozbiljno: „Od tada smo tijekom svakog desetljeća imali velike krize, od krize nafte u 1970-ima, pa do financijske krize 2008. godine. Sve su one dolazile izvana. Sada je mnoge probleme Njemačka sama izazvala."

Ovo srednje poduzeće, kao i čitavo njemačko gospodarstvo, gleda na tešku godinu iza sebe. Gampper kaže da se ne može pohvaliti poslovnom bilancom svoga poduzeća za 2024. godinu, kao i da sluti „da će 2025. biti slično slaba kao i 2024." Kaže, već je morao dati nekoliko otkaza.

Nametanje novog sustava grijanja razbjesnilo građane

Za to stanje, između ostalog, okrivljuje i propalu njemačku vladu i neuspjeli zakon o energetskoj sanaciji stambenih objekata, poznatom i kao „zakon o grijanju". To je zastrašujući primjer prekomjerne regulacije, ističe ovaj poduzetnik. Tim zakonom je, naime, propisano da se u određenom roku svi stari sustavi grijanja, prije svega oni na naftu i plin, moraju zamijeniti klimatski neutralnim sustavima poput toplinske pumpe. To je izazvalo veliki bijes među stanovništvom, zbog čega je zakon donekle ublažen. „Sve to je ljude zbunilo i sada nitko ne zna u kojem smjeru se ide", pojašnjava Julian Gampper. 

On se žali i na druge faktore koji su, prema njegovom mišljenju i mišljenju mnogih njegovih poduzetničkih kolegica i kolega, doveli do aktualnih problema u njemačkom gospodarstvu. To su, primjerice, visoki troškovi energije, nedostatak stručne radne snage i visoka porezna davanja, pojašnjava on. Ujedno se uzda u promjenu na vlasti u Berlinu te od nove vlade očekuje da ima više povjerenja u poduzetništvo u Njemačkoj: „Samo nas se mora pustiti da radimo."

Političke nesigurnosti dovele do pada investicija

Mnoga srednja poduzeća u Njemačkoj su sličnog mišljenja. Prema anketi Instituta ifo, čak jedna trećina tih poduzeća računa s pogoršanjem stanja u ovoj godini. Brojke im daju za pravo u ovoj negativnoj prognozi. Bruto domaći proizvod je protekle godine u Njemačkoj opao za 0,2 posto, kako navodi Savezni statistički ured. 2023. godine je taj pad iznosio 0,3 posto. Takav negativan razvoj je posljednji put dvije godine zaredom zabilježen tek 2002. i 2003. godine. Šefica statističkog ureda Ruth Brand objašnjava da su gospodarski rast protekle godine spriječila konjunkturna i strukturalna opterećenja: „U to spadaju rastuća konkurencija za njemački izvoz na važnim prodajnim tržištima, visoki troškovi energije, i dalje povišena kamatna razina, ali i nesigurni gospodarski izgledi."

Pored lošeg stanja u građevinskom i maloprodajnom sektoru, gospodarstvo u Njemačkoj su pogodile političke nesigurnosti – od ruskog rata protiv Ukrajine, pa do proračunskih turbulencija savezne vlade i propasti tzv. semafor-koalicije.  

Brojna poduzeća su suzdržana po pitanju investicija,  jer se ne zna ishod prijevremenih parlamentarnih izbora koji se održavaju krajem veljače i s tim u svezi nisu poznati ni budući gospodarsko-politički okvirni uvjeti.

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u svojim prognozama za Njemačku polazi od toga da će najveće gospodarstvo Europe ove godine tako sporo rasti kao nijedna druga industrijska nacija. A i domaći ekonomski stručnjaci u najboljem slučaju računaju s minimalnim rastom od 0,2 posto.

Potrebne porezne olakšice

Što je, dakle, politici učiniti po pitanju stagnirajućeg njemačkog gospodarstva? Münchenski Institut ifo od nove vlade nakon izbora zahtijeva temeljnu reformu njemačkog poreznog sustava. „Poduzećima su potrebni impulsi za investicije i rast. S druge strane bi trebalo mnoga pravila, iznimke i privilegije ukinuti, jer oni vode ka više birokracije i koče rast", kaže predsjednik ifo-a Clemens Fuest.

On se pritom osvrće na kućanstva s nižim i srednjim primanjima, navodeći da se upravo njima poreznom reformom treba olakšati život i rad učiniti atraktivnim.

Poduzetnik Julian Gampper želi oprezno pričekati 2026. godinu, jer će, kaže, koalicijski pregovori i novi zakoni trebati vremena. Važno je, ističe on, da savezna vlada ponovno želi slušati što to gospodarstvo ima za reći: „Nisu svjetska poduzeća oslonac našeg gospodarstvo, već je to srednje poduzetništvo. Toga se nova vlada treba prisjetiti – i na odgovarajući način djelovati."

tagesschau

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu