"Broj izvršenih smrtnih kazni širom svijeta nije bio manji u posljednjih deset godina. To je glavni rezultat našeg istraživanja", kazala je Kjara Sanđorđo, ekspertkinja za pitanja smrtne kazne pri Amnesti internešenalu (AI). Prije svega u zemljama u kojima je posljednjih godina izvršeno najviše smrtnih kazni, broj izvršenja je znakovito opao. "Tu govorimo o Iranu, Pakistanu i Iraku", kazala je Sanđorđo.

Nove brojke bi za organizacije koje se bore za ljudska prava bio jedan razlog za optimističan pogled u budućnost. Ali, samo nekoliko nedjelja prije objavljivanja Izvještaja za 2018. stigla je vijest koja je zasjenila pozitivan trend: sultan od Bruneja, Hasan Bolkiah najavio je uvođenje smrtne kazne za homoseksualnost i za brakolomstvo.

Smrtna kazna za homoseksualce

Ova najava je u velikom dijelu svijeta izazvala zgražavanje. Portparolka Visokog komesarijata za ljudska prava pri UN, Ravina Shamdasani je prokomentarisala: "Vioska komesarka za ljudska prava UN zahtijeva od vlade na Brunejima da spriječi stupanje na snagu zakona (u srijedu 3.4.2019.) koji predviđa smrtnu kaznu za čitav niz krivičnih djela. Tu spadaju brakolomstvo i seksualni odnos među homoseksualcima. Zakon takođe predviđa bičevanja i amputacije kao surove i nehumane kazne za različita krivična djela."

Njemačka vlada je pozvala ambasadorku Bruneja u Berlin kako bi izrazila protest zbog uvođenja Šerijatskog krivičnog prava.

LGBT organizacije širom svijeta kritikuju planove za donošenje zakona. Između ostalih reagovao je i holivudski glumac Džordž Kluni. On je pozvao na bojkot luksuznih hotela koji su u vlasništvu vlastodršca na Brunejima. Sultana to sve očigledno nije nimalo pogodilo i 3. aprila su novi zakoni stupili na snagu.

"Već sada čujemo od LGBT zajednice da je zakon pogoršao sveukupnu situaciju u Jugoistočnoj Aziji. Otkako je stupio na snagu mnogi aktivisti se povlače, a strah je sveprisutan", kazala je Kjara Sanđorđo. Ekspertkinja AI je napomenula da za sporazumni homoseksualni odnos prijeti smrtna kazna u otprilike deset zemalja. Međutim, često nije moguće ustanoviti gledano sa strane da li se u pojedinačnim slučajevima radi o silovanju ili o homoseksualnosti, ili pak o seksualnim vezama van braka. U nekim zemljama bi se moralo, kaže Sanđorđo, razlikovati krivično od religioznog prava.

Smrtna kazna se sve više zabranjuje

AI se bori već više od 60 godina za ljudska prava i protiv smrtne kazne širom svijeta - uspješno. Jer, sve je više zemalja koje ukidaju smrtnu kaznu. 17. decembra 2018. je 121 država članica UN od ukupno 193 glasala za stavljanje moratorijuma na smrtnu kaznu. Samo 35 zemalja je glasalo za a 32 su bile uzdržane. "Sve više se približava ukidanje smrtne kazne u cijelom svijetu", saopštio je Amnesti internešenal.

Ovaj trend je potvrđen i u ovogodišnjem izvještaju. Burkina Faso je prošle godine ukinula smrtnu kaznu. U Gambiji je na snazi moratorijum na smrtnu kaznu, a razmišlja se i o njenom potpunom ukidanju. Nova vlada u Maleziji je de fakto uvela moratorijum na smrtnu kaznu, ali još nije zvanično potvrđeno. Smrtna kazna je i u Saveznoj američkoj državi Vašington proglašena protivustavnom. Ipak je u SAD 2018. pogubljeno 25 osoba.

Manje pogubljenja u Iranu i Pakistanu

U Iranu, koji je sa 253 pogubljenja na drugom mjestu, 2018. je pogubljeno upola manje ljudi nego 2017. Osnovni razlog za to je što je izvršena izmjena Zakona o drogama. Naime, povećana je količina droge koju posjeduje određena osoba, koja je potrebna da bi se osudila na smrtnu kaznu. I u Pakistanu je znakovito opao broj izvršenih smrtnih kazni - 2018. je izvršeno 14 pogubljenja a godinu dana ranije preko 250. "Uvjereni smo da će se pojačati ovaj trend koji imamo posljednjih decenija", kaže ekspertkinja Amnestija.

Kina još uvijek prednjači

No, trend u drugim zemljama je, prema ovogodišnjem izvještaju, negativan. Kina je već godinama prva na listi. Amnesti procjenjuje da u Narodnoj Republici godišnje bivaju pogubljene hiljade ljudi. Konkretni podaci su pak klasifikovani kao državna tajna.

U Saudisjkoj Arabiji je izvršeno 149 javnih pogubljenja odrubljivanjem glave. Ova kraljevina podatke objavljuje javno što bi trebalo da služi i za zastrašivanje. U Egiptu su 2018. pogubljene 43 osobe a više od 717 ljudi osuđeno na smrtnu kaznu - mahom zbog "politički motivisanog nasilja" ili '"terorizma".

Najmanje 85 ljudi je pogubljeno u Vijetnamu, ali je važno napomenuti, kažu u AI, da je vlada uopšte objavila podatke. U Japanu i Singapuru pogubljeno je toliko ljudi, koliko nije pogubljeno za više od 10 godina - u Japanu 15 a u Singapuru 13.

U Subsaharskoj Africi su 2018. bile još četiri zemlje u kojima se izvršavala smrtna kazna: u Somaliji, Južnom Sudanu, Sudanu i Bocvani. 17 afričkih zemalja je u potpunosti ukinulo smrtnu kaznu, a u još otprilike toliko zemalja južno od Sahare već godinama je na snazi moratorijum na smrtnu kaznu.

Smrtna kazna uskoro ide u istoriju?

Kjara Sanđorđo je sve u svemu optimistična da se nastavlja trenda ukidanja smrtne kazne u svijetu. Kada su 1945. osnovane Ujedinjene nacije, samo je osam zemalja od 51 članice ukinulo smrtnu kaznu. Danas, od 193 članice njih 103 su ukinule smrtnu kaznu.

"(Međunarodni) pritisak ne smije da opadne, a to pokazuje najbolje razvoj situacije na Brunejima. Mi smo uvjereni da ćemo u bliskoj budućnosti širom svijeta smrtnu kaznu protjerati u udžbenike istorije."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android