Obvezno školovanje: ukinuti. Umjesto toga: omogućiti i nastavu kod kuće od strane roditelja. Za djecu izbjeglice ili djecu s invaliditetom: posebni razredi. Ono što Alternativa za Njemačku (AfD) planira u slučaju preuzimanja vlasti u Saskoj-Anhaltu bio bi temeljni zaokret u njemačkom obrazovnom sustavu.

Nakon što je AfD temu obrazovanja barem na saveznoj razini dugo prilično zanemarivao, sada ju je, s obzirom na nadolazeće pokrajinske izbore, otkrio za sebe. U svom tzv. „vladinom programu” za Sasku-Anhalt stranka se time dosad najdetaljnije bavi. Optužba: njemački obrazovni sustav više nije učinkovit i prožet je lijevom ideologijom.

Hans-Thomas Tillschneider je glasnogovornik za obrazovnu politiku kluba zastupnika AfD-a u pokrajinskom parlamentu Saske-Anhalt. U jednom govoru najavljuje da će AfD osigurati „da škole našu djecu odgajaju u zrele, hrabre, pametne, samouvjerene i slobodoumne građane”, a ne „kukavičke vojnike duginog carstva, ispranog mozga i bez kompetencija”.

Slabe točke u sustavu

U Njemačkoj je obrazovanje u nadležnosti saveznih pokrajina. To na prvi pogled zvuči kao da bi nova pokrajinska vlada mogla lakše preoblikovati sustav. Ali samo na prvi pogled, smatra Nina Kolleck, profesorica teorije odgoja i socijalizacije na Sveučilištu u Potsdamu. Ona kaže da je obrazovni sustav načelno donekle otporan, ali da „postoje slabe točke koje desno-radikalna stranka može prilično brzo iskoristiti”.

Ustav štiti slobodu znanosti, a zakoni štite škole, kaže Kolleck. Ali nastavni planovi mogu se brzo prepraviti, političko obrazovanje može se brzo promijeniti –ao i politika sjećanja ili programi potpore za znanost. Jer na to bi Ministarstvo obrazovanja imalo pristup.

Političko obrazovanje u školama u opasnosti?

Upravo političko obrazovanje Kolleck vidi u opasnosti jer AfD u Saskoj-Anhaltu, primjerice, želi ukinuti program „Škola bez rasizma –škola s hrabrošću”. Tako se može nazvati svaka škola u kojoj se najmanje 70 posto učenica i učenika izjasnilo da se aktivno zalaže protiv rasizma i drugih oblika diskriminacije.

AfD to u svom „Vladinom programu Saske-Anhalta” naziva „političkom indoktrinacijom” čiji je cilj djelovanje „protiv legitimnih desnih i patriotskih stavova”. I tvrdi da se na učenike vrši „pritisak da se pokore prevlasti lijevih ideja”.

AfD svoj program naziva ideološkim, kaže Kolleck, i istodobno tvrdi da je političko obrazovanje indoktrinacija. Pritom je cilj političkog obrazovanja upravo sprečavanje indoktrinacije tako što se svakom pojedincu omogućuje da na temelju činjenica i iskustava razvije vlastita politička mišljenja. Kolleck ističe da, kada AfD tvrdi da je političko obrazovanje indoktrinacija, on okreće stvari naopako i time sam provodi indoktrinaciju.

„Svaki državni službenik mora položiti prisegu”

Ne bi bilo jednostavno uvesti promjenu kulture u njemačkim školama, kaže Heini Schmitt. On je zamjenik predsjednika dbb-a, sindikata državnih i javnih službenika. Za Schmitta su najbolja zaštita obrazovnog sustava: nastavnici kao državni službenici. „Svaki državni službenik mora položiti prisegu na Ustav i time se tijekom cijele svoje karijere obvezuje na zaštitu i poštivanje Ustava te mora svoje djelovanje zasnivati isključivo na zakonima i propisima.”

Državni službenici obvezani su Ustavu, a ne pokrajinskoj vladi ili političkoj stranci. Ta obveza ide tako daleko da čak mogu odbiti raditi. Ako naredba odozgo krši zakon, tada državni službenik ima „apsolutnu dužnost uložiti prigovor". „To znači da mora upozoriti svog nadređenog da je to protuzakonito i da zbog toga nije u stanju izvršiti naredbu”, objašnjava Schmitt.

Nova vlada bi doduše mogla pokušati pokrenuti promjenu kulture u državnoj službi, ali službenici se često imenuju doživotno. Promjena bi trajala više zakonodavnih razdoblja, jer se službenike koji su iz perspektive pokrajinske vlade nezgodni ne može jednostavno otpustiti.

Državne službenice i službenici kao okosnica države

Koliko je nastavnog osoblja u školama i na sveučilištima u statusu državnih službenika, jako varira ovisno o pokrajini, ali ugrubo se može reći: otprilike polovica. Zato Heini Schmitt naglašava da službenici moraju ostati u tom statusu –ao okosnica države. Budući da se o tome trenutačno mnogo raspravlja, strahuje da bi sve više službenika moglo izgubiti svoj status.

I često kritizirani obrazovni federalizam, koji reforme često usporava, a ponekad ih čini i nemogućima, na ovom mjestu pokazuje svoju snagu. 16 zakona o školstvu i pokrajinskih ustava osiguravaju veću otpornost nego samo jedan jedini zakon ili jedan jedini ustav.

Na nekim mjestima obrazovni planovi AfD-a mogli bi doći u sukob sa zakonima, primjerice kod ublažavanja obveze školovanja. Ona je utvrđena u pokrajinskom Ustavu i također usidrena u saveznom Ustavu. Glasnogovornik za obrazovnu politiku kluba zastupnika AfD-a u pokrajinskom parlamentu Saske-Anhalta Hans-Thomas Tillschneider upućuje na to da je stranka svoje prijedloge na pravnu provjeru.